Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 31° 1
Sutra: 31° 31° 1
21. srpnja 2019.
Pola stoljeća unatrag

Europska unija ne podržava tezu da su i žene - ljudi

Ilustracija / Foto Davor KOVAČEVIĆ
Ilustracija / Foto Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 16. ožujak 2014. u 17:54 2014-03-16T17:54:00+01:00

Odbijanje izjednačavanja ekonomskih šansi ženama i dovodeći u pitanje pravo žena da odlučuju o svome zdravlju, EU je vratila borbu za ravnopravnost pola stoljeća unatrag. Količina licemjerja koju građani mogu podnijeti ima svoje granice. Na humak borbe za ravnopravnost samo neka ne donose karanfile

Još nisu stigli uvenuti karanfili što su poklanjeni ženama za Osmi mart, kad je Europski parlament u utorak odbio prihvatiti izvješće o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji. Reakcije su bile burne. Mnogima je trebalo neko vrijeme da prožvaču spoznaju da Europska unija zapravo ne podržava tu radikalnu tezu da su i žene ljudi.

 U predloženoj rezoluciji je, naime, stajao zahtjev da se ženama i muškarcima zajamči jednaka plaća za isti rad i zabrana otpuštanja tijekom rodiljnog dopusta. »Za« je glasalo 289 zastupnika (43 posto), protiv je bilo njih 298 (44 posto) dok je njih 87 bilo suzdržano. Da žene trebaju ostati ekonomski, politički i društveno podređene, smatraju uglavnom konzervativni zastupnici, među njima i hrvatske parlamentarke Dubravka Šuica, Ruža Tomašić, Zdravka Bušić, Ivana Maletić, te Andrej Plenković i Davor Ivo Stier.
 

Ovo posljednje nije iznenađenje. Ruža Tomašić jednostavno brani tradiciju, onu koja je nekoć omogućavala muškarcu da raspolaže životom svoga ženskog vlasništva. Ruža Tomašić misli da je u redu da ona prima manju plaću nego što je njezin kolega prima za isti posao. Njezini su stavovi jasni, čvrsti kano klisurina, na to više nitko ni ne striže ušima. Ono što je, međutim, iznenađenje, spoznaja je da je dična Unija koju smo zabaljeno adorirali, krcata istomišljenicima takvima kao što je Ruža Tomašić. Drugačije rečeno: Europska unija je po pitanju ravnopravnosti zadrta prćija.
 

 Licemjerje i diskriminacija 

Tajana Broz, članica Centra za edukaciju i informiranje (CESI), reći će to pristojnije.

 – Neprihvaćanje izvještaja pokazuje kako dio političara i političarki još uvijek pitanje ravnopravnosti i ljudskih prava doživljava kao ideološko pitanje, što je neprihvatljivo. Sam koncept ljudskih prava sadrži ideju univerzalnosti prava za sve ljude. Činjenica da se ovo dogodilo praktički na sam Dan žena, koji su masovno obilježavale sve političke grupe, dodatno pokazuje svu licemjernost i nerazumijevanje problema i diskriminacije s kojima se žene moraju nositi svaki dan – u obitelji, na poslu, u zajednici, kaže Tajana Broz.
 

Da se obrani od zgroženih, razočaranih, uvrijeđenih poruka kojima su je obasuli na društvenim mrežama, Ruža Tomašić je objasnila zbog čega se u glasovanju izjasnila kao licemjer. Napisala je da u izvješću prepoznaje »podmetanje prava na pobačaj i rodnu ideologiju«. Smeta joj što se u odlučivanju na pobačaj ignorira očevo mišljenje, a zatiranje djetetovog prava na život ne smatra napretkom. Po njoj, o ženskom tijelu trebali bi odlučivati muškarci. Idući korak bilo bi, valjda, uvođenje burke.
 

Tajanu Broz zabrinjava što se i ovaj put potegnulo pitanje reproduktivnih prava kao sporno.
 

– Nakon odbijanja ovog izvješća, inicijative »One of us« i bujanja različitih konzervativnih pokreta diljem Europe, više je nego jasno da će se naša generacija opet morati boriti za osnovno pravo žene na donošenje odluka o vlastitom životu.
 

 Strategija za promjene 

»Sporni« dokument europskom je parlamentu izložila Ines Cristina Zuber. On nije samo izvještaj, nego je u zgusnutom obliku i analiza najvažnijih faktora neravnopravnosti muškaraca i žena i prijedlog strategije za promjene.

 – Danas će se svatko složiti kako treba da žene i muškarci dobiju jednaku plaću za jednak rad. Ali kad treba položiti račun o društvenim odnosima koji uvjetuju postojeću neravnopravnost, konzervativcima više nije do principa. Oni se protive ne samo reproduktivnim pravima i socijalnim mjerama koje bi pomogle da se žene izvuku iz tradicionalnih ograničenja, nego od tih ograničenja prave vrlinu.

Tradicionalističku ideologiju žene-majke prikazuju kao obranu »dostojanstva« žena. Da bi upotpunili tu perverziju, oni same ideje o ravnopravnosti prikazuju kao »ideologiju«. Nadam se da će se biračice i birači u EU sjetiti svega toga kada budemo birali novi saziv EP, kaže publicist Srđan Dvornik.
 

Za protivnike izvješća, sporan dio je bio onaj o ljudskom pravu na zdravlje, osobito seksualnom i reproduktivnom zdravlju, koje treba biti dostupno svim ženama,bez obzira na njihov društveni položaj, dob, seksualnu orijentaciju, porijeklo, pravni status ili etničku pripadnost.
 

Ružom Tomašić i konzervativnom ekipom koja se boji ravnopravnosti i »rodne ideologije« teško je biti razočaran. Pravo, veliko razočaranje predstavlja onih 87 suzdržanih glasova, većinu kojih čine pripadnici stranaka zelenih.
 

– Nažalost, i socijaldemokrati s Malte i neki Zeleni su glasali protiv ili bili suzdržani. Njihove stranke, koje zagovaraju rodnu jednakost, ističući da je ona temeljna vrijednost EU, te da bez rodne jednakosti nema demokracije, morali bi odgovoriti zašto su glasala kako su glasali, kaže Rada Borić, potpredsjednica Europskog ženskog lobija.
 

Ipak, razumljivo je da su se političari s Malte izjasnili protiv. Malta obara rekord u podzastupljenosti žena u politici: 2012. godine u njihovom je parlamentu bilo je samo deset posto zastupnica.
 

O tome nema puno reći ni Mirela Holy, političarka koja u svome djelovanju objedinjuje feministička i zelena načela.
 

– Tužno je da su ideološke i vjerske predrasude razlog zbog kojih konzervativne stranke dopuštaju spolnu nejednakoravnopravnost. To nije dobar put prema uspostavi društva paritetne demokracije kojima svi trebaju težiti, veli ona.
 
 

Žene uljezi u ekonomiji 

Rada Borić ne vidi ništa novo u tome što konzervativci (a ni zeleni, očito) ne žele dati zeleno svjetlo istinskoj demokraciji, čiji je temeljni smisao osiguravanje prava svim građanima.
 

– Konzervativci ne smatraju da je za žene nesigurno tržište rada važno područje. Uvijek preostaje dom i briga za obitelj. Valja vidjeti i izvještaj Europskog ženskog lobija koji pokazuje da su mjere štednje dvostruko pogodile žene, budući da su one zaposlene u području skrbi, a taj je sektor posljednjih godina najviše pogođen mjerama štednje: s jedne strane rad je u njemu tradicionalno potplaćen, a s druge dokinućem servisa žene ostaju nezaposlene. Ili su pak servisi poskupjeli (privatizacijom istih), pa žene, često migrantkinje, rade poslove skrbi umjesto javnih servisa, podsjeća Borić. 

Naklonjenost europarlamentaraca prema fleksibilizaciji rada, prekarnom radu, radu na određeno i »outsorcingu«, baca novo svjetlo na predloženi novi hrvatski Zakon o radu. Taj je Zakon, iako radikalno umanjuje šanse da će žene opstati na tržištu rada, zapravo na tragu novih trendova u EU, koji žene prepoznaju kao neželjene uljeze u ekonomiji.
 

Žene su u Europskoj Uniji plaćene 16 posto manje za isti rad od muškaraca. Prosječna razlika između muških i ženskih mirovina iznosi 39 posto. Godine 2012., prema podacima Komisije, 31,6 posto muškaraca i 40 posto žena u EU-u u dobi između 30 i 34 godina steklo je visokoškolske kvalifikacije, dok su žene predstavljale 60 posto netom diplomiranih osoba. Iako 46 posto svih doktorskih diplomanata u državama članicama predstavljaju žene, samo su u 15,5 posto ustanova visokog obrazovanja na čelu žene. Devedeset posto sveučilišta ima muškog rektora.
 

Među ogorčenim kritičarima ovog političkog podbačaja EU ima i onih koji, ponešto patetično, govore o kopanju groba za ravnopravnost. Ustvari imaju pravo: odbijanje izjednačavanja ekonomskih šansi ženama i dovodeći u pitanje pravo žena da odlučuju o svome zdravlju, EU je vratila borbu za ravnopravnost pola stoljeća unatrag. Količina licemjerja koju građani mogu podnijeti ima svoje granice. Na humak borbe za ravnopravnost samo neka ne donose karanfile.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka