Energetski summit u Istanbulu

Europa o LNG-u: Poljski terminal na Baltiku nužno treba spojiti s hrvatskim

Bojana Mrvoš Pavić

Plinsko-naftni koridor od sjevera do juga spojio bi LNG Swinoujscie u Poljskoj s LNG-om na Krku, i time Europi omogućio energetsku integraciju, rečeno je u Turskoj, uz napomenu kako bi koridor donio i druge investicije – od onih u željeznici i cestogradnji, do telekomunikacijskih i drugih projekata



ZAGREB  Državama središnje Europe nužno je potrebno spajanje LNG terminala na Baltiku s budućim terminalom u Hrvatskoj – zaključeno je jučer na energetskom samitu u Istanbulu u organizaciji Central Europe Energy Partnersa, udruženja energetskih kompanija iz središnje Europe te Atlantskog vijeća.


Plinsko-naftni koridor od sjevera do juga spojio bi LNG Swinoujscie u Poljskoj s LNG-om na Krku, i time Europi omogućio energetsku integraciju, rečeno je u Turskoj, uz napomenu kako bi koridor donio i druge investicije – od onih u željeznici i cestogradnji, do telekomunikacijskih i drugih projekata. Ukupan trošak povezivanja procijenjen je na 50,5 milijardi eura, pri čemu bi 27 milijarda iznosilo ulaganje u energetiku, 20 milijarda u transport, a preostalih 3,5 u telekomunikacije. Koridor bi  predstavljao europsku gospodarsku »arteriju« koja bi spajala Poljsku, Češku, Slovačku i Mađarsku te Hrvatsku. Povezani, LNG terminali diverzificirali bi opskrbu Europe plinom, odnosno smanjili njenu ovisnost o Rusiji. Postojeća ovisnost središnje Europe o ruskom plinu ne samo da ugrožava njenu sigurnost nego i podiže cijene u odnosu na cijene u zapadnoj Europi, koje je bolje povezan, zaključeno je.


Govoreći o nužnosti gradnje Južnog toka, plinovoda kojim bi ruski plin dolazio u Europu zaobilazeći Ukrajinu, a kojem EU za sada ne daje zeleno svjetlo, mađarski državni tajnik za energetiku Andras Aradszki rekao je prije nekoliko dana kako za Južni tok nema alternative. Komentirajući europske i američke zamjerke kako se Mađarska nastavljanjem radova na Južnom toku priklanja Moskvi, Aradszki je kazao kako »svi optužuju Mađarsku, istovremeno zaboravljajući kako Hrvatska svojim neinvestiranjem od 2013. nije omogućila da njezin plin krene i obrnutim smjerom, put Mađarske, a jednako je i s Rumunjskom«.




Mađarska, koja veći dio plina za svoju potrošnju uvozi uz Rusije, svoj dio Južnog toka planira napraviti do 2017. godine. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u nekoliko je pak navrata ovakvim zamjerkama Hrvatskoj odgovorio kako plin reverzibilno nećemo slati dokle god ga nemamo dovoljno ni za vlastite potrebe. Europa je ta koja, napominje ministar, mora graditi LNG na Krku, jer samoj Hrvatskoj on nije potreban.