Komisija se pozvala na prognozu prema kojoj bi, u razdoblju od 2013. do 2019. godine, migracija iz Hrvatske bila 166 tisuća ljudi u slučaju da europska tržišta rada ostanu zatvorena za hrvatske radnike, a ako bi sve države EU-a 1. srpnja ukinule ograničenja, popela bi se na 217 tisuća
ZAGREB Zemlje članice Europske unije ne trebaju strahovati od velikog vala hrvatskih radnika ako im 1. srpnja otvore svoja tržišta rada, zaključila je Europska komisija u izvješću koje bi trebalo uvjeriti zemlje poput Njemačke, Austrije, Italije i Francuske da krajem lipnja ukinu dvogodišnja ograničenja za radnike iz Hrvatske.
Nakon ulaska Hrvatske u EU, 13 članica Unije uvelo je ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika. To u pravilu znači da i dalje traže da hrvatskim radnicima trebaju radne dozvole, dok radnike iz drugih članica EU-a tretiraju kao vlastite državljane. Od tih 13 zemalja, Slovenija je već objavila da će i nakon 1. srpnja zadržati dosadašnja ograničenja. Iz Berlina, pak, stižu naznake da bi Nijemci mogli otvoriti svoje tržište hrvatskim radnicima.
Komisija ne može narediti državama članicama što da čine, ali u svom izvješću napominje da se nada da će taj dokument »omogućiti zemljama članica koje primjenjuju ograničenja da razmotre svoje odluke«. Drugim riječima, da će ograničenja ukinuti budući da Komisija smatra da će, i uz ukidanje restrikcija, potencijalni priljev hrvatskih radnika u druge članice biti relativno malen i nije izgledno da će uzrokovati poremećaje na tržištu rada.
Komisija se pozvala na prognozu prema kojoj bi, u razdoblju od 2013. do 2019. godine, migracija iz Hrvatske bila 166 tisuća ljudi u slučaju da europska tržišta rada ostanu zatvorena za hrvatske radnike, a ako bi sve države EU-a 1. srpnja ukinule ograničenja, popela bi se na 217 tisuća. No, bez obzira na to kakvu odluku donesu zemlje članice, tri glavne destinacije za hrvatske radnike ostat će Njemačka, Austrija i Italija.
Komisija upozorava da bi odlazak mladih i visokoobrazovanih ljudi mogao pogoršati demografsku sliku Hrvatske i potencijal za gospodarski rast, iako je zasad taj odljev relativno umjeren i nema dokaza da je njime uzrokovan nedostatak vještina u hrvatskom gospodarstvu.
Komisija ocjenjuje da postoje znakovi »povećane mobilnosti iz Hrvatske nakon pristupanja« EU u odnosu na ranije godine, a to je posebno slučaj sa spomenutim državama koje su i dosad primale najveći broj radnika iz Hrvatske. I to unatoč tome što su za njih zadržale obvezu ishođenja radnih dozvola. Prema podacima Komisije, u Austriji se broj hrvatskih državljana od 2013. do 2014. godine povećao za 3.340, dok se broj zaposlenih hrvatskih radnika povećao za dvije tisuće. U Njemačkoj je od 2014. do 2015. godine broj hrvatskih državljana povećan za 22.800, a broj zaposlenih od 2013. do 2014. godine za deset tisuća. U državama koje nisu uvele nikakva ograničenja za zapošljavanje ljudi iz Hrvatske, priljev radne snage bio je u zadnje dvije godine vrlo ograničen. Pritom je najviše radnika, oko dvije tisuće, otišlo u Irsku.
Komisija ocjenjuje da je mobilnost hrvatskih državljana nakon pristupanja Uniji bila mala, pogotovo u usporedbi s državama istočne i srednje Europe, koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine.
Oni koji odlaze u druge zemlje EU-a, to uglavnom čine radi bolje plaće i uvjeta rada, ili zato što je u Hrvatskoj teško naći posao. Hrvatski radnici u drugim članicama Unije uglavnom rade u proizvodnji, građevinarstvu, zdravstvu, hoteljerstvu i ugostiteljstvu te, tvrdi Komisija, pozitivno djeluju na gospodarstvo zemlje u kojoj rade. No, pozitivno djeluju i na Hrvatsku jer kući šalju novac – prema izračunu Komisije, u 2013. godini oko 500 eura po stanovniku.
