Ustaški vikar ili ugledan pastir?

Episkop Irinej o Stepincu: Postoje i rimokatolici koji se protive toj kanonizaciji

Hina

foto: Reuters

foto: Reuters

»Uz to, valja sačekati i otvaranje svih do sada zatvorenih vatikanskih i nekih drugih arhiva. Stoga sam uvjeren da će započeti dijalog biti nastavljen, bilo u formi produžavanja mandata povjerenstvu, bilo, pak, u nekoj drugoj formi. Uostalom vidjet ćemo. Ovde ne bi trebali presuđivati međudržavni ili međunacionalni odnosi. Treba presuditi povijesna istina i samo istina«, rekao je Irinej u razgovoru za Politiku.



BEOGRAD – Član mješovitog povjerenstva Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Hrvatske biskupske konferencije (HBK) episkop bački Irinej drži da i među rimokatolicima i u dijelu hrvatskih katolika postoje protivnici kanonizacije Alojzija Stepinca i sugerira da bi dijalog dviju crkava o nekadašnjem zagrebačkom nadbiskupu trebalo nastaviti.


»U Europi i svijetu postoje i rimokatolici, pa i jedan broj hrvatskih katolika, koji se iz načelnih moralnih razloga protive toj kanonizaciji, što se kod nas uglavnom ne zna«, izjavio je episkop Irinej komentirajući u beogradskom tisku različita stajališta u povodu priopćenja povjerenstva dviju crkava.


Zajedničko priopćenje Mješovitog povjerernstva SPC i HBK, objavljeno nakon posljednjeg zasjedanja u Vatikanu potaknulo je različite komentare, a u dijelu javnosti protumačeno je kao »popustljivost predstavnika SPC«, jer su izostale formulacije iz kojih bi se vidjelo zbog čega je za srpsku stranu neprihvatljivo proglašenje Alojzija Stepinca svetim.




Beogradski list Politika navodi kako je »najkontroverzniji detalj što se zajedničko priopćenje pojavilo u dvije verzije« i podsjeća kako je »u hrvatskoj redakturi« navedeno da je Stepinac »živio i službovao u posebno teškom povijesnom razdoblju«, dok se u srpskom prijevodu s talijanskog to razdoblje naziva »posebno problematičnim«.


Dalje, u verziji priopćenja HBK Stepinac je »ugledan katolički pastir«, a u priopćenju objavljenom iz SPC – »važan katolički pastir«.


Episkop bački Irinej, koji je i glasnogovornik SPC, kaže da su arhivska građa i literatura o toj temi »praktično neiscrpne, a rok od godinu dana prekratak« i drži da bi dijalog dviju crkava o Stepincu u bilo kom institucionalnom okviru trebao biti nastavljen, proširen i produbljen«.


»Uz to, valja sačekati i otvaranje svih do sada zatvorenih vatikanskih i nekih drugih arhiva. Stoga sam uvjeren da će započeti dijalog biti nastavljen, bilo u formi produžavanja mandata povjerenstvu, bilo, pak, u nekoj drugoj formi. Uostalom vidjet ćemo. Ovde ne bi trebali presuđivati međudržavni ili međunacionalni odnosi. Treba presuditi povijesna istina i samo istina«, rekao je Irinej u razgovoru za Politiku.


Na pitanje hoće li Vatikan proglasiti Alojzija Stepinca svetim ili hoće li papa Franjo odustati zbog činjenice da bi to narušilo odnose ne samo dvije crkve već i Srbije i Hrvatske, kao i Srbije i Svete Stolice, Irinej nije imao izravan odgovor.


»Ono što ja mislim o tome jasno je iz službenih pisama SPC papi i iz njegove odluke – donijete na temelju neprihvaćanja mogućnosti Stepinčeve kanonizacije od strane SPC – da se kanonizacija odloži, a problematika koja se nje tiče odgovorno razmotri u dijalogu srpskih i hrvatskih episkopa i povjesničara u okviru Mješovitog povjerenstva.


Komentirajući zajedničko priopćenje Mješovitog povjernstva poslije kojeg su uslijedila različita regiranja, episkop Irinej kaže da je tekst priopćenja »izbalansiran«, te da ne stoje tvrdnje kako nečije stajalište »prevladava«.


On kaže kako »naknadne fabule o autorstvu teksta i pokušaj mijenjanja smisla zajedničkog priopćenja tendenciozno pogrešnim prijevodom, hinjena tumačenja… imaju za cilj da okuraže hrvatske zagovornike kanonizacije, možda i u pokušaju da utječu na Vatikan«.


Episkop Irinej drži da je to »kratkog daha«, te da prema jednogodišnjem radu mješovitog povjerenstva »nije korektno to što neki u Zagrebu čine svojim komentarima«.


»Ne mogu tvrditi da je sadržaj njihova trijumfalizma i prognoza ravna sadržaju i trajanju dječjeg luft balona, ali mogu tvrditi da su argumenti srpskog dijela povjerenstva bili zasnovani na dokumentima i neoborivim činjenicama, bez obzira na to što o tome pišu ili izjavljuju pojedinci u Zagrebu«, rekao je episkop Irinej.


On kaže kako bi »iznošenje argumentacije sada bilo kontraproduktivno« zato što SPC poštuje dogovor da se do okončanja procesa ne iznosi sadržaj razgovora, te da će »kada dođe vrijeme« sav materijal povjerenstva biti objavljen i dostupan.


Ali, ukoliko hrvatski partneri u dijalogu nastave iznositi ponekad veoma jednostrano sadržaj razgovora prije vremena, kao što su neki počeli činiti, morat ćemo i mi reagirati na odgovarajući način«, poručio je episkop Irinej.