Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 6
Sutra: 17° 17° 6
23. rujna 2019.
Utjecaj gospodarskih pokazatelja

Ekonomija i izbori: HDZ i SDP nisu sposobni dati odgovore za budućnost

Foto D. Kovačević
Foto D. Kovačević
Autor:
Objavljeno: 2. lipanj 2019. u 23:03 2019-06-02T23:03:51+02:00

Ovi su bili izbori o tome koliko tko želi integracije, ali su pokazali i da građani od svojih stranaka traže rješenja za postindustrijsko doba, za ekonomiju kojom dominiraju kreativna radna mjesta: naše su stranke još uvijek daleko od toga

ZAGREB - Kad je prošli tjedan Državni zavod za statistiku objavio da je Hrvatska u prva tri mjeseca ove godine ostvarila rast BDP-a od 3,9 posto jedan naš sugovornik iz Banskih dvora komentirao je da je šteta što vijest nije objavljena nekoliko dana ranije, aludirajući na to da bi objava takve informacije možda poboljšala HDZ-ov rezultat na europskim izborima, koji su se održali samo tri dana prije objave DZS-a. Bio bi to nastavak dobrih vijesti kojima se Vlada hvalila tjednima prije toga, a riječ je o smanjenju javnog duga, proračunskom višku drugu godinu za redom, povećanju zaposlenosti i niskoj stopi nezaposlenosti. No, ako je vjerovati premijeru Andreju Plenkoviću vijest o neočekivano visokoj stopi gospodarskog rasta u prvom kvartalu HDZ-u ne bi puno pomogla. Naime, premijer je dan nakon objave rezultata izbora praktički optužio medije da ne omogućuju da se do građana probiju vijesti o Vladinim uspjesima, jer »sve što je pozitivno u medijskom prostoru traje kratko, dok sve negativno traje danima ili ako treba mjesecima«.
Polagali su očito u HDZ-u puno nade u to da će im ekonomski pokazatelji donijeti glasove, ali zaboravili su na to da se HDZ 2003. godine vratio na vlast, iako se u mandatu tadašnje Vlade Ivice Račana podigla godišnja stopa rasta na pet posto, smanjila nezaposlenost i povećala industrijska proizvodnja, a počela je i gradnja autoceste Zagreb-Split. 

Nade i zaborav

Utjecala je na rezultate izbora i odluka o tome da koalicijske stranke iz Račanove Vlade ne idu zajedno na izbore, ali gospodarski pokazatelji nisu uspjeli nadmašiti utjecaj svjetonazorskih tema koje je nametao Ivo Sanader.

Svjetonazori i identifikacija

No, očito ipak ima nešto i u svjetonazoru, u identitetskim politikama, u tome da birači ne odlučuju samo na osnovu stalnog posla i visine plaće, slaže se i nekoliko naših sugovornika iz HDZ-a.
- Kad imaju posao, kad mogu otplaćivati svoj stan, ljudi, s pravom vjeruju, da im je država, ako marljivo rade, dužna dati okvir za to. I neće na kraju odlučivati na osnovu toga. Moraju se i po drugim pitanjima identificirati s politikom neke stranke, a mi smo to izgubili. Dio naših stranačkih kolega kažu da smo izgubili desnicu, možda jesmo. Ali možda su birači desnice nešto drukčiji od onih koje smo mogli obuhvatiti prije 20 ili čak deset godina, kaže nam jedan sugovornik iz HDZ-a. Dodaje da je HDZ, primjerice, omogućio uvođenje vjeronauka u škole, ali da ne vodi računa o tome da je tako zadnjih desetljeća stvorio brojne konzervativne birače, koji će tražiti drugu opciju i neće se zadovoljiti onima što HDZ nudi.

S druge strane Jadrana gospodarski pokazatelji nisu išli u prilog talijanskoj Vladi, ali je talijanski vicepremijer i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini sa svojom Ligom uspio na europskim izborima ostvariti dvostruko bolji rezultat nego na prošlogodišnjim nacionalnim izborima. Ima Liga u svom programu i gospodarske planove, ali oni sigurno nisu bili presudni u odluci Talijana da u najvećem broju toj stranci daju glas. Nedavno je šef Mick Mulvaney, šef ureda Donalda Trumpa poručio biračima da razmisle je li im bolje nego prije četiri godini ističući kako će ljudi glasati za ono što je dobro za njih, sve ako im se netko i ne sviđa. Pri tome je podsjetio na jednu od temeljenih poruka kampanje Billa Clintona - »‘It’s the economy, stupid«- o tome da se se sve na kraju svodi na ekonomiju.

Novi birači

- Ekonomija je važna, naravno da je važna, pa sve na njoj počiva i uvijek će biti na prvom mjestu, ali kao i uvijek kad u ekonomiji ide loše onda se traže radikalna rješenja, a kad ide dobro onda birači od stranaka traže rješenja koja će donijeti dugoročnu održivost. Ovi europski izbori bili su izbori o tome koliko tko želi integracije, ali su pokazali i da građani od svojih stranaka traže rješenja za postindustrijsko doba, za ekonomiju kojom dominiraju kreativna radna mjesta: naše su stranke još uvijek daleko od toga. Hrvatska je članica Europske unije koja se još nije odlučila želi li tržišnu ekonomiju, socijalnu ekonomiju, nego je još u fazi nekog katoličkog socijalizma, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny. Dvije najveće hrvatske stranke, HDZ i SDP, napominje on nisu sposobne dati odgovor na stvari koje će biti bitne biračima u Hrvatskoj u budućnosti, koje su danas bitne biračima u Europi.
- Ako će se HDZ okrenuti najradikalnijim biračima na desnici kojih i u Hrvatskoj kao i svugdje ima oko deset posto, kome će ostaviti prostor na kojem su novi birači, na kojem su ljudi koji danas rade kreativne poslove i kojih će i u Hrvatskoj biti sve više, a te nove birače je stvorila naravno današnja ekonomija i oni su u zemljama poput Njemačke ili Austrije dali glas Zelenima, koji ne govore samo o zaštiti okoliša, nego traže odgovore na brojna pitanja koje donose novi ekonomski odnosi dok naše velike stranke nude odgovore na pitanja iz 20. stoljeća, napominje Novotny. U Hrvatskoj to, ističe on, velike stranke te odgovore možda neće morati dati u sljedećih deset godina, ali već sada je jasno da birači uporno traže stranku koja će ponuditi novi sustav vrijednosti i zato svaki izbori uporno izbacuju neku treću opciju, koja je kratkog trajanja, jer te odgovore ne nudi.
- Možda je to u Hrvatskoj danas deset posto birača, ali kako će se naša ekonomija mijenjati bit će ih i više i to su birači na koje će velike stranke morati misliti, ako žele preživijeti i dalje dominirati, napominje Novotny.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.