Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
(Pre)velike cijene

ENERGOVA RAČUNICA Centralno grijanje u Rijeci čak je tri puta skuplje nego etažno na plin

Foto arhiva
Foto arhiva
Autor:
Objavljeno: 12. prosinac 2018. u 18:48 2018-12-12T18:48:00+01:00

Energova prosječna cijena toplinske energije lani je za kućanstva i poslovne potrošače iznosila 809 kuna po megavatsatu, dok cijena prirodnog plina za etažno grijanje iznosi 279 kuna po MWh. U Energu kažu da te cijene nisu usporedive jer je plin ulazna sirovina u proizvodnji energije, a sva postrojenja za pretvorbu energije imaju i gubitke koji se moraju uračunati u cijenu toplinske energije

ZAGREB - Prosječna Energova ostvarena cijena toplinske energije u Rijeci u prošloj godini, za kućanstva i poslovne potrošače, iznosila je, prema dostupnim podacima, 809 kuna po megavatsatu (MWh). S druge strane, cijena prirodnog plina za potrošače koji etažno plinski sami sebi proizvode toplinu iz plina koji kupuju od Energa, iznosi 279 kuna po MWh, dakle gotovo je triput niža. Za velike potrošače kao što su kotlovnice, cijena plina je još niža, oko 260 kuna po megavatsatu. Cijenu plina regulira Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), dok cijenu centralnog grijanja iz toplana određuju distributeri, budući da im tako dozvoljava Zakon o tržištu toplinske energije, iako tržište postoji samo formalno, jer nema konkurencije kojoj se nezadovoljni potrošači mogu prebaciti.

U vrhu po skupoći

Prema godišnjem izvješću HERA-e za prošlu godinu, Energo je potrošačima isporučio 52.290 MWh toplinske energije i od toga, kažu podaci o ostvarenim prihodima od toplinske djelatnosti FINA-e, ostvario prihod od 42.318.000 kuna, dakle prosječnu ostvarenu cijenu toplinske energije za kućanstva i poslovne potrošače od 809 kuna/MWh. U 2016. godini ta je prosječna cijena iznosila i više, 871, a u 2015. godini 944 kune. Istovremeno, kućanstva u Rijeci s potrošnjom od 5.000 do 25.000 kWh godišnje, plin Energu plaćaju 279 kuna regulirane cijene po megavatsatu, što je, pritom, jedna od najviših cijena plina u državi. Cijena Gradske plinare Zagreb iznosi, primjerice, 228 kuna, a u Slavoniji, kojoj plin distribuira HEP Plin, cijena je 226 kuna.

Odgovarajući na pitanje o brojkama za prošle tri godine – o isporučenoj toplinskoj energiji i ostvarenom prihodu od toplinske djelatnosti, iz kojih proizlaze i prosječne ostvarene cijene toplinske energije u Rijeci, iz Energa odgovaraju da se naš pristup »temelji na nekadašnjem plaćanju centralnog grijanja koje se za većinu korisnika vršilo po kvadratnom metru, tj. mješovitoj cijeni, koja je u sebi uključivala sve troškove u poslovanju vezane za toplinsku djelatnost«. No, to je, napominju u Energu, prošlost te dodaju da se započinjanjem pregovora Vlade RH za pristup EU-u, te usklađivanjem pravne legislative s pravnom stečevinom EU-a, »Hrvatska obvezala na preuzimanje niza zakonskih paketa te njihovo provođenje sukladno unaprijed dogovorenoj dinamici«.

Nova era toplinarstva

»Tako je 2005. godine, odnosno 2013. godine, stupanjem na snagu Zakona o tržištu toplinske energije i pratećih metodologija za proizvodnju i distribuciju toplinske energije, na neki način započela nova era u toplinarstvu RH. Novim načinom formiranja cijene kroz instaliranu snagu i utrošenu energiju, određivanjem cijene na bazi reguliranog i tržišnog dijela u koje je uključen i izračun po osnovi volatilnosti cijena goriva dogodile su se neke temeljne promjene kako u smislu mjerenja energije tako i u načinu obračuna isporučene toplinske energije. Prirodni plin odnosno lož ulje koji se nabavljaju na tržištu neovisno o svom agregatnom stanju moraju proći određeni proces proizvodnje i ne postoji drugi način da se korisniku isporuči toplinska energija«, odgovaraju iz Energa.

Napominju da svaka oprema ima određeni vijek trajanja, i s vremenom ju je potrebno zamijeniti te naglašavaju činjenicu da Energo ima 15 toplana koje, kako kažu, »imaju 15 puta više opreme koju valja održavati i s vremenom mijenjati, što je neusporedivo s bilo kojim drugim energetskim subjektom Hrvatskoj koji se bavi toplinarstvom«. Isto tako, te toplane nisu izgrađene istovremeno, tako da se ciklusi održavanja konstantno izmjenjuju i preklapaju, što zahtijeva cjelogodišnju brigu poglavito tijekom ljetnog perioda, jer većina toplana isporučuje i potrošnu toplu vodu, navode iz Energa, dodajući da imaju i 16 kilometara toplovodne mreže rasprostranjene po različitim lokacijama. »Trošak instalirane snage odnosi se i na tu mrežu. Ništa nije vječno! Vremenskim utjecajem ona je postala dotrajala i također zahtijeva redovito održavanje i intervencije koje se također financijski odražavaju i utječu na formiranje cijene instalirane snage.

Gubici koštaju

Svjedoci smo da Energo investira u zamjenu i modernizaciju toplovoda te će na tome ustrajati i dalje s konačnim ciljem smanjenja gubitaka i utjecaja na krajnju cijenu«, ističu u Energu.

Nemoguće je, dodaju, izvesti proces nabavke i isporuke energije u omjeru jedan naprama jedan. »Ono čega korisnici moraju biti svjesni je da svaki proizvođač i distributer ostvaruje određene gubitke u proizvodnji i distribuciji, i da ih mora zaračunavati u krajnjoj cijeni – jednostavno, oni su neizostavni«, kažu u Energu, pojašnjavajući da su ti gubici koje Energo, »kao i svaki drugi energetski subjekt«, ostvaruje u proizvodnji i distribuciji dio cijene, kao i kod, na primjer, električne energije. »Upravo je to jedan od niza segmenata u kojem do izražaja dolazi uloga regulatora, a čiji je zadatak da kontrolira i onemogućuje da energetski subjekt obračunava veće tehničke gubitke u odnosu na one koji su mu metodologijama dozvoljeni«, zaključuju.

Tvrdnja da je nečija cijena toplinske energije »tako visoka« dok se istoga uspoređuje s prirodnim plinom koji je u distribucijskom plinovodu nadomak svakog trošila, poručuju iz Energa, jest »krajnje nekorektno«. Netočno je, navode, računati s prosječnom cijenom energije u koju se zbraja trošak energije i fiksni trošak, ovisan o vrijednosti investicije, kamatama, troškovima održavanja, tečajnim razlikama, postotku naplate računa, hitnim intervencijama, troškovima radnika i drugome. Znatno jeftinije grijanje je, dodaju, samo u gradovima gdje se toplina dobiva kao otpadna toplina termoelektrana, otpadna toplina spalionice otpada ili otpadna toplina industrije. U Rijeci je, zaključuju, sezona grijanja mjesec dana kraća nego u drugim gradovima pa je i trošak grijanja manji.

Cijena toplinske energije nije usporediva s cijenom plina jer je plin ulazna sirovina u proizvodnju energije. Sva postrojenja za pretvorbu energije, dodaju, imaju određeni stupanj gubitaka koji se moraju uzeti u obzir kod izračuna cijene toplinske energije. Energo će se uvijek, zaključuju, referirati na cijenu od dva dijela »jer je vrlo netočno računati s prosječnom cijenom energije u koju se zbraja varijabilni trošak, tj. trošak energije i fiksni trošak, tj. snaga«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.