Obljetnica

Dva desetljeća Centra za mirovne studije: ‘Mir nije samo odsustvo rata, već društvo pravde’

Boris Pavelić

Snimio Nenad REBERŠAK

Snimio Nenad REBERŠAK

CMS  zagovara koncept »ljudske sigurnosti«, upozoravajući da »domovinska sigurnost« implicira naoružavanje i potencijalni konflikt, dok »ljudska sigurnost« znači svakodnevnu sigurnost običnih ljudi



Mir nije samo odsustvo rata, nego društvo pravde, solidarnosti i ravnopravnosti, a svakodnevna sigurnost ljudi važnija je od neodređenih pojmova »nacionalne« ili »domovinske« sigurnosti – to je vizija nevladine organizacije za ljudska prava Centar za mirovne studije (CMS). Da je ostvari, CMS nastoji suoblikovati moć i javne politike, kako bi ljude tretirali kao cjelovita ljudska bića, a ne tek pripadnike nacije ili izvore profita. Kazale su to aktivistice CMS-a Iva Zenzerović i Marina Škrabalo na nedavnoj tribini »Izazovi miru pred nama«, održanoj na kraju jednotjednog obilježavanja dvadesete obljetnice osnutka CMS-a.


CMS formalno je osnovan prije dvadeset godina u Zagrebu, ali je izrastao iz prethodnih mirovnih inicijativa, među kojima je najvažniji Volonterski projekt Pakrac, u kojemu su mladi dragovoljci od 1993. do 1997. u ratom razorenom Pakracu pomagali ljudima da obnove svoje kuće i grad. Danas je CMS utjecajna i međunarodno prepoznatljiva mirovna organizacija koja, kažu aktivisti, promiče »vrijednosti nenasilja, društvene pravde, poštovanja ljudskih prava, tolerancije i prihvaćanja različitosti«.


Mirovne studije


CMS danas djeluje u četiri ključna područja: borbi protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma, afirmaciji nenasilja i mirovnome obrazovanju, osmišljavanju i provedbi koncepta »ljudske sigurnosti«, te promicanja socioekonomske pravednosti.



Škrabalo: »EU je postao izrazito neurotična tvorevina«




Marina Škrabalo, aktivistica za ljudska prava koja minuciozno prati politiku EU-a, na tribini o izazovima miru vrlo je kritično govorila o Uniji, nazvavši je »nužnom, ali izrazito neurotičnom tvorevinom«, čija je politika prema izbjeglicama »brutalna«. Ocijenila je da EU pati od »dubinskog strukturalnog problema«, jer ne uspijeva pobijediti »siromaštvo zaposlenih ljudi«. »A kad nema sigurnosti za sve, nema ni za najranjivije«, dodala je. »Europska komisija«, pak, »nema više nikakvog autoriteta nad članicama. Relokacijske kvote za izbjeglice nitko više ne kontrolira, pa se i Hrvatska šverca. A Višegradska skupina postala je stalni secesijski moment u uniji«. EU, ocjenjuje aktivistica, provodi »politiku slijeganja ramenima«, nemoćna pred »silnom diskrepancijom deklarativnog i stvarnog«. Na djelu je, tvrdi Škrabalo, »implozija političkog subjektiviteta Europske unije«.



U sklopu borbe protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma, CMS se istaknuo u pomoći azilantima, pravnoj analizi propisa i zagovaranju humanijih zakonskih rješenja. Zauzimajući se za poboljšanje međunacionalnih odnosa u Hrvatskoj, prije dvije godina zapažena je bila komemoracija kojom se CMS u Osijeku prisjetio Josipa Reihl-Kira, načelnika osječke policije koji se zauzimao za mir, a ubijen je u nikad do kraja razjašnjenom ubojstvu u ljeto 1991.Afirmirajući nenasilje i mirovno obrazovanje, CMS već godinama održava Mirovne studije, na kojima zainteresirani uče o miru i praksi nenasilja, te prati i zagovara pravo na priziv savjesti.

Mirotvorna iskustva


Prosvjedi CMS-ovih aktivista protiv kriminalizacije pomaganja izbjeglicama nedavno su rezultirali time da je Sabor iz novousvojenog Zakona o strancima izbacio kontroverznu odredbu po kojoj bi bilo kažnjivo pomagati nelegalnim izbjeglicama u Hrvatskoj.


Reagirajući na pojam »domovinske sigurnosti«, koji promiču predsjednica Republike i vlada, CMS razvija i zagovara koncept »ljudske sigurnosti«, upozoravajući da »domovinska sigurnost« implicira naoružavanje i potencijalni konflikt, dok »ljudska sigurnost« znači svakodnevnu sigurnost običnih ljudi, s naglaskom na individualnu, a ne kolektivnu sigurnost, te mirno rješavanje sukoba.


CMS već dugo provodi kampanju kojom vladu nastoji potaknuti da istakne mirotvorna iskustva stečena od osamostaljenja zemlje, kao što je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 1996-1998. CMS predlaže da Hrvatska ta svoja iskustva ponudi i drugim zemljama kao učinkovit i nenasilan mehanizam rješavanja društvenih sukoba.


U području socio-ekonomskih odnosa, CMS predlaže javne politike koje će umanjiti nejednakost i egzistencijalnu nesigurnost velikoga broja ljudi. Prema istraživanju koje je CMS proveo početkom ove godine, negativni trendovi povećavanja siromaštva i nezaposlenosti, te negativne obrazovne strukture i sve slabijih socijalnih usluga »mogli bi dovesti do nepovratnog zaustavljanja razvoja« nekih dijelova zemlje.


– CMS-u je stalo do toga kako se ljudi osjećaju jedni pored drugih. Proteklih godina organizacija je dosegla više tisuća ljudi te utjecala na javne politike. To i jest naše najveće postignuće – CMS je organizacija koja tka zajednicu – kazala je na tribini o izazovima mira, održanoj u subotu u Zagrebu, jedna od osnivačica CMS-a Marina Škrabalo.