Organizacija školskog vremena

Dugi odmor: Hrvatski školarci na praznicima provedu više vremena od većine europskih đaka

Ljerka Bratonja Martinović

Foto D. Jelinek

Foto D. Jelinek

Djeca u  sedam europskih država – Italiji, Portugalu, Rumunjskoj, Irskoj, Estoniji, Latviji i Litvi ipak  se odmaraju  tjedan do dva dulje od učenika u Hrvatskoj



ZAGREB  Hrvatski školarci na praznicima provedu više od deset tjedana godišnje, a ljetuju dulje od europskog prosjeka. Ipak, djeca u sedam europskih država – Italiji, Portugalu, Rumunjskoj, Irskoj, Estoniji, Latviji i Litvi, odmaraju se tjedan do dva dulje od učenika u Hrvatskoj.


Ljetni školski praznici najdulje traju u baltičkim državama  i u južnoj Europi, pokazuju podaci mreže »Eurydice« o organizaciji školskog vremena u Europi. Dok Talijani, Portugalci, Irci, a odnedavno i Rumunji, imaju čak tri mjeseca ljetnih školskih praznika, ljetni odmor školaraca u nekim njemačkim pokrajinama, primjerice, traje samo pet do šest tjedana.


Hrvatska je u skupini država s deset do jedanaest tjedana školskih praznika, a u istoj su skupini i Bugarska, Švedska, Finska, Island, Slovenija, Španjolska, Grčka, Mađarska…  U državama poput Grčke, Cipra, Litve, što kod nas nije slučaj, duljina školskih praznika ovisi o stupnju škole, pa osnovci u pravilu imaju dulje praznike od srednjoškolaca.




U trećini europskih škola školska godina službeno je započela 1. rujna, u baltičkim državama te Nizozemskoj, Švicarskoj i Lihtenštajnu školarci su u školske klupe sjeli i prije kraja kolovoza. Na jugu Europe, gdje su praznici najdulji, škola počinje u drugoj polovici rujna, pa će tako školarci u Grčkoj, Italiji, Portugalu i Malti prvi dan nastave imati i dva tjedna kasnije od hrvatskih školaraca. Ni ljetovanje nije počelo istodobno za svu školsku djecu, jer su u nekim državama praznici započeli već krajem svibnja.  


Tijekom školske godine, praznici se uglavnom razlikuju od države do države, s izuzetkom božićnih i novogodišnjih blagdana, kada su sve škole u Europi mahom zatvorene. Zimski i proljetni praznici, kao i oni vezani uz religijske i državne blagdane, ovise o pojedinoj državi ili pokrajini. U Švedskoj i Norveškoj o školskim praznicima tijekom školske godine odlučuju lokalne vlasti, dok je u Irskoj i Engleskoj školski kalendar u nadležnosti školske uprave. Kao i u Hrvatskoj, svaka škola mora zadovoljiti broj nastavnih dana propisan na nacionalnoj razini. Ljetni su praznici, ističe se u izvješću Eurydicea, obično kraći u državama gdje učenici imaju češće i dulje praznike tijekom školske godine.