ZAGREB Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko vrlo rijetko dolazi u Sabor, ali unatoč tome bez problema prima svoju zastupničku plaću. To je sasvim normalno budući da je Karamarko državni dužnosnik kojeg je birao narod, a za tu katergoriju ne vrijede pravila kao za ostale zaposlene.

Međutim, da je netko prijavio Karamarka Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa, moglo se možda čak dogoditi da ga to tijelo novčano kazni zbog izostajanja s posla.

Jednom je, naime, Povjerenstvo s 10 tisuća kuna sankcioniralo izabranog državnog dužnosnika, doduše zbog kršenja odluka lokalnih vlasti prema kojoj dotični mora tjedno na radnom mjestu provesti barem 40 sati. 

  Ocjena zakonitosti

No, Ministarstvo uprave poništilo je tu kaznu i naložilo ponavljanje postupka, a istovremeno su obustavili primjenu spomenute lokalne odluke i poslali je Visokom upravnom sudu na ocjenu zakonitosti.

U ovom iznimno zanimljivom slučaju riječ je o Stanku Zriliću, zamjeniku zadarskog župana u mandatu između 2009. i 2013. Njega je netko anonimno prijavio da se nije pridržavao Odluke o plaćama i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Zadarske županije i da je davao lažne podatke o svojoj prisutnosti na poslu.

Umjesto da u startu odbace tu prijavu, s obzirom da se radi o državnom dužnosniku, Povjerenstvo je pokrenulo postupak protiv Zrilića. Potom su utvrdilo da je on, što je jasno iz evidencije dolazaka i odlazaka s posla u Zadarskoj županiji, nerijetko sebi upisivao da je na poslu bio cijeli dan, a zapravo bi tamo proveo sat vremena ili manje.

To je, u veljači ove godine, Povjerenstvo proglasilo povredom članka Zakona o sprječavanju sukoba interesa, a koji propisuje da dužnosnicima zabranjeno »zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti«.

Obustava akata

Ministarstvo uprave im ga je vrlo brzo poništilo, a prije mjesec dana u službenom glasniku Zadarske županije objavljena je i njihova obustava spornih akata. U Zadarskoj županiji su Pravilnik o načinu evidencije i kontrole radnog vremena službenika i namještenika u listopadu 2009. jednostavno dopunili tako da se on primjenjuje i na izabrane dužnosnike.

Pa otuda i to da i oni moraju biti na radnom mjestu koliko i službenici. Ministarstvo uprave u svojoj odluci detaljno pojašnjava zašto državni dužnosnici nisu isto što i državni službenici i da su njihova primanja u ovom slučaju regulirana posebnim zakonima o lokalnoj samoupravi i o plaćama u lokalnoj samoupravi.

»Radno vrijeme lokalnog dužnosnika nije i ne može biti nadzirano kao radno vrijeme službenika i namještenika, niti dužnosnik podliježe obvezi prisutnosti na radu u točno određenom radnom vremenu, kao ni obvezi obavještavanja svog izostanka s rada.

Dužnosnik dobiva plaću zato što profesionalno obnaša dužnost, po osnovi koje mu pripada pravo plaća, a ne zbog rada u određenom radnom vremenu«, piše u odluci Ministarstva. Ističe se i da izabrani dužnosnici ne mogu biti sankcionirani zbog nedolaska na posao. Visoki upravi sud još se nije očitovao.