Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 4n
Sutra: 13° 13° 4n
22. listopada 2018.
Proračunu bolje, svima ostalima gore

Država prazni džepove gospodarstva i građana i puni svoju blagajnu

Foto Petar FABIJAN
Foto Petar FABIJAN
Autor:
Objavljeno: 29. srpanj 2012. u 16:16 2012-07-29T16:16:53+02:00

Usprkos krizi, ministar Linić je u prvih pet mjeseci u proračun prikupio 2,5 milijarde kuna više nego lani. No, taj novac neće otići u hrvatsku potrošnju. Njime je pokriven dio manjka u državnoj blagajni, pa će se Vlada zaduživati malo manje nego prije 

U posljednje četiri godine, otkako je Hrvatska u krizi, državni proračun se nikad nije tako dobro punio kao u prvih šest mjeseci Vlade Zorana Milanovića. To je posljedica novih poreza i jačanja financijske discipline, što bi se u normalnim okolnostima, kad gospodarstvo cvjeta, moglo smatrati uspjehom. No, Hrvatska je u prvom tromjesečju zabilježila dodatni pad BDP-a od 1,3 posto, a puno bolje nije ni u drugom tromjesečju. Zbog toga, sve je više pokazatelja da je rast proračunskih prihoda dodatno opteretio poduzeća i usporio gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj. Tako tvrde hrvatski poslodavci, a neizravno to potvrđuju i najnovije analize Raiffeisen banke, Hrvatske gospodarske komore te nezavisni ekonomisti. 

    Pojednostavljeno, kolač koji Hrvatska ima na raspolaganju već četiri se godine smanjuje zbog krize. No, Vlada se u prvih šest mjeseci svog mandata potrudila da za državni proračun osigura veću krišku kolača. Tako je u prvoj polovici ove godine svima u Hrvatskoj smanjen novac raspoloživ za potrošnju. To je smanjilo potražnju za proizvodima i uslugama u Hrvatskoj, a time se usporava i gospodarska aktivnost. Da je došlo do preraspodjele kolača u korist Vlade, potvrđuju i podaci državnih institucija.

    Istina, Vlada je najavila da će rasteretiti gospodarstvo, kako bi bilo konkurentnije, pa je početkom godine smanjila neke doprinose, poreze i parafiskalne namete. Zahvaljujući tome, sva hrvatska poduzeća imat će ove godine na raspolaganju gotovo četiri milijarde kuna više nego lani. No, da proračun ne bi bio na gubitku, Vlada je razliku nadoknadila povećanjem PDV-a sa 23 na 25 posto, koje je stupilo na snagu 1. ožujka, a istodobno je postrožila naplatu poreza i doprinosa.    

   Poskupljenje energije

    Rezultat svih mjera jest povećanje proračunskih prihoda u prvih pet mjeseci za 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Proračun je ubrao 2,5 milijarde kuna više, što pokazuje da ministar financija Slavko Linić dobro obavlja svoj posao. Međutim, nije teško uočiti da je punjenje proračuna raslo puno bržim tempom nego rasterećivanje gospodarstva, pogotovo ako se tome dodaju poskupljenja energije i komunalija. U proračun se slilo 2,5 milijarde kuna više u samo pet mjeseci, a gospodarstvu će se najavljene četiri milijarde kuna vratiti tijekom 12 mjeseci. Rezultat toga je manje novca za potrošnju građana i privatnog sektora. 

    – Potrošnja privatnog sektora zauzdana je povećanjem poreza na potrošnju (PDV) i cijene energenata, kažu analitičari Raiffeisen banke u najnovijim tromjesečnim analizama. Oni uočavaju nužnost povećanja konkurentnosti domaćih proizvođača, tako da se financiranje javnog sektora dijelom prevali s proizvođača na hrvatske potrošače. Međutim, upozoravaju da će to »srednjoročno umanjiti mogućnosti za rast potrošnje privatnog sektora«, što će »u srednjem roku ograničavati i rast gospodarstva«. 

    Da je došlo do preraspodjele novca u korist državnog proračuna, potvrđuju podaci Fine o rastu nelikvidnosti. U svibnju je iznos nenaplaćenih potraživanja u Hrvatskoj povećan na 44,5 milijarde kuna, za milijardu više u odnosu na travanj. U najnovijim »Gospodarskim kretanjima« analitičari HGK primjećuju da su pogoršanju stanja najviše pridonijela poduzeća iz prerađivačke industrije, koja su iznos neplaćenih računa u mjesec dana povećala za pola milijarde kuna. Dugovanja državi su smanjena, a povećavaju se potraživanja među poduzećima i njihovi dugovi bankama.       

Začarani krug

    – Znakovit je oštar svibanjski rast neizvršenih obveza prema dobavljačima i bankama, dok su obveze prema državnom proračunu i lokalnoj samoupravi smanjene za 107 milijuna kuna, uočavaju analitičari Komore, napominjući da se dugovi državi, za poreze i doprinose, smanjuju već šest mjeseci za redom. 

    Komora je osobito zabrinuta time što se u Hrvatskoj pogoršava odnos novčane mase i ukupnih nenaplaćenih potraživanja. »Taj se odnos opasno približava onome iz razdoblja duboke krize nelikvidnosti od 1998. do 2000. godine«, jer su »u svibnju neizvršene obveze za plaćanje bile na razini 90 posto novčane mase«, primjećuje HGK. 

    – Mjere koje provodi ministar Slavko Linić jesu u redu, ali one moraju biti praćene razvojnom politikom Vlade. Bez razvojne politike i dobre mjere djelovat će prorecesijski, upozorava profesor Ljubo Jurčić. To što proračun uzme, kaže, trebalo bi vratiti u potrošnju. Bez razvojne politike, past će nam BDP, a iduće godine morat ćemo opet smanjivati proračunsku potrošnju i tako ćemo se, prema njegovim riječima, vrtjeti u začaranom krugu recesije, na sve nižoj razini. 

    S obzirom na pad potrošnje u zemlji, osobito investicija, ni Komora ne vjeruje da će bolje punjenje proračuna dugo trajati. Gospodarstvo je iscrpljeno, građani sve manje troše, što pokazuje i stalni pad maloprodaje, pa proračun neće imati od koga uzeti. 

    – Dinamika rasta prihoda proračuna postupno se usporava. U svibnju su njegovi prihodi bili tek 0,2 posto viši nego u lanjskom svibnju, uočava Komora, podsjećajući da su od siječnja do travnja ti prihodi imali međugodišnji rast od 2,5 do 9,4 posto.       

Izgubljene investicije

    Analitičari RBA kažu da bi se stvari mogle popraviti većim izvozom. Međutim, izvozni sektor u Hrvatskoj je slab, a potražnja za njegovim proizvodima u Europskoj uniji također slabi, jer i ona ima problema s recesijom. Jedina nada za popravljanje platne bilance Hrvatske trenutačno je rast turizma, smatraju analitičari RBA. 

    Istina, gospodarski rast najbolje mogu potaknuti investicije, ali iz inozemstva one ne dolaze, a Vlada svoje investicije u javnom sektoru neće pokrenuti barem do početka iduće godine. Ova je godina, što se investicija tiče, uglavnom izgubljena. Zbog toga, ni jačanje financijske discipline ne daje pozitivne rezultate. 

    Mnogi će na kraju postaviti pitanje kamo je otišlo onih 2,5 milijarde kuna više, koliko je državni proračun prikupio u prvih pet mjeseci. Taj novac nije otišao u hrvatsku potrošnju, a neće ni otići. Njime je pokriven dio manjka u državnoj blagajni. Proračunski je deficit, naime, u prvih pet mjeseci prošle godine iznosio 7,5 milijarde kuna, a ove godine je pao na pet milijarda. Zbog boljeg punjenja proračuna Vlada će se malo manje zaduživati nego prije. Drugim riječima, dok gospodarstvo nastavlja padati, svi u Hrvatskoj – građani, privatni i javni sektor – otkidaju sebi od usta da bi mogli vraćati velike dugove koje je Hrvatska nagomilala tijekom posljednjeg desetljeća. U državnom proračunu režu se gotovo svi izdaci, a rastu jedino troškovi za kamate, za otplatu dugova – koji su u prvoj polovini godine bili veći za oko 8 posto. Hrvati sve manje rade za sebe, a sve više za banke i ostale vjerovnike.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka