Hoće li reforma sustava socijalne skrbi ukloniti nelogičnosti

Država pomaže imućne: Olakšice onima s većim plaćama, srednji sloj ih praktički ni ne osjeti

Ljerka Bratonja Martinović

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Obitelji gdje su roditelji na minimalcu koristi od olakšice praktički i nemaju, već državnu potporu za djecu dobiju kroz dječji doplatak. U postojećem sustavu najgore prolazi srednji sloj, koji visinom plaće neznatno prelazi prag za dobivanje dječjeg doplatka, a porezna olakšica koju ostvaruje na osnovu djece relativno je mala



Porezne olakšice na djecu mogle bi se u dogledno vrijeme mijenjati u okviru reforme sustava socijalne skrbi, s ciljem da se postigne ravnomjernija raspodjela novca kojeg se država odriče u korist pronatalitetne politike.


Na račun poreznih olakšica koje rastu ovisno o broju djece, država se svake godine odrekne oko 1,9 milijardi kuna, a još 1,6 milijardi godišnje ode na dječji doplatak. Način na koji se raspoređuje taj novac, smatraju u stručnim krugovima, nije pravedan, osobito kad je riječ o poreznim olakšicama na djecu.


Postojeći sustav, u kojem olakšice na djecu ulaze u neoporezivi dio plaće, pogoduje samo jednom dijelu obitelji s djecom jer je postavljen tako da, ovisno o broju djece, olakšice mogu iskoristiti samo oni s većim plaćama.




Obitelji gdje su roditelji na minimalcu koristi od takve olakšice praktički i nemaju, već državnu potporu za djecu dobiju kroz dječji doplatak. U postojećem sustavu najgore prolazi srednji sloj, koji visinom plaće neznatno prelazi prag za dobivanje dječjeg doplatka, a porezna olakšica koju ostvaruje na osnovu djece relativno je mala.


Jedan od modela koji će se razmatrati u Ministarstvu socijalne politike i mladih, predlaže nekoliko opcija: prva bi bila ukidanje postojeće porezne olakšice za djecu i dječjeg dodatka te uvođenje jedinstvene naknade koja bi se isplaćivala u jednakom iznosu za svako dijete, neovisno o tome kolika su mu roditeljska primanja.


Druga opcija predlaže zadržavanje dječjeg doplatka i promjenu poreznog sustava tako da olakšica za dijete više ne ulazi u neoporezivi dio plaće, nego se u određenom iznosu odbija od konačnog poreza. U takav sustav moglo bi se, kažu, uvesti i pronatalitetni dodatak, primjerice u vidu premije za treće, četvrto i svako iduće dijete.


Mijenjat će se po svemu sudeći i sustav dječjeg doplatka, koji je danas uređen tako da iznos doplatka drastično pada već kod minimalne promjene plaće. Doplatak za djecu, prema jednom od modela koji predlažu stručnjaci, trebalo bi mijenjati tako da njegov iznos ne ovisi o visini plaće, zatim bi trebalo ukinuti osobni odbitak za djecu, i sniziti granične stope poreza na dohodak s 25  na 24 posto i sa 40 na 36 posto. U takvom sustavu obitelji bi ovisno o broju djece primale isti iznos potpore za djecu, bez obzira na neto dohodak.


Opširnije u tiskanom izdanju Novoga lista