Rodbina podizala mirovine za 26 preminulih umirovljenika

Država je isplaćivala mirovinu čovjeku koji je umro prije 20 godina

Ljerka Bratonja Martinović

Obitelj umrlog tako je mjesečno popravljala svoje prihode za 2.000 kuna, a kroz 20 godina državu oštetila za 485.000 kuna. Slučaj je na sudu, a dio novca obitelj je već vratila, otkrio je Mirando Mrsić



ZAGREB  U kontroli mirovina uz pomoć OIB-a dosad je otkriveno 26 umirovljenika čije su obitelji primale mirovinu i nakon njihove smrti, u jednom slučaju punih 20 godina nakon smrti korisnika mirovine, objavio je jučer ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Slučaj je otkriven u Zagrebu, gdje je puna dva desetljeća poštar uredno dostavljao mirovinu na kućnu adresu preminulog korisnika mirovine. Obitelj umrlog tako je mjesečno popravljala svoje prihode za prosječnih 2.000 kuna, a kroz 20 godina hrvatsku državu oštetila za čak 485.000 kuna.


Spomenuti slučaj sada je na sudu, a dio novca obitelj je već vratila, otkrio je Mrsić na konferenciji za novinare, objašnjavajući kako nepostojećeg umirovljenika nitko nije ranije otkrio jer je bio prijavljen u Hrvatskoj, a živio je i umro u inozemstvu pa hrvatske institucije nisu imale informaciju o njegovoj smrti.  


Ministar Mrsić očekuje da će ovakvih primjera biti još, jer u Hrvatskoj i dalje ima 485 korisnika mirovine bez OIB-a, a njih više od 9.000 u inozemstvu. – Velika je mogućnost da će ovakvih slučajeva biti još. Očekujemo da ćemo do kraja lipnja dobiti potvrde o životu za sve korisnike hrvatske mirovine iz inozemstva, a novim sustavom i razmjenom podataka s inozemnim osiguravajućim društvima svest ćemo rizik na minimum – ustvrdio je Mrsić.

Prema njegovim riječima, još je pet kaznenih prijava podneseno zbog namjernog protupravnog primanja mirovina, a svi oni koji su  podizali nepripadajuće mirovine moraju vratiti novac državi. Na taj je način država oštećena za 1,3 milijuna kuna, a 808.000 već je uspjela naplatiti kroz sudske postupke, navodi ministar.




Od ukupno 125.867 umirovljenika, koliko ih je u rujnu 2012. godine bilo bez OIB-a, do listopada 2013. godine obustavljena je isplata za njih 49.586. Početkom travnja ove godine, bez OIB-a i dalje je 9.593 umirovljenika, od toga njih 485 u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je obustavljena isplata mirovine za 2.298 osoba, a u 87 posto slučajeva radi se o osobama koje primaju mirovinu na bankovni račun u Hrvatskoj, a žive u inozemstvu. Samo jedan mjesec isplate nepripadajuće mirovine po korisniku u inozemstvo na godišnjoj razini, računaju u HZMO-u predstavlja rizik od četiri milijuna kuna.



Ministar rada pohvalio se i štednjom u HZMO-u, gdje su ukupni troškovi poslovanja u odnosu na 2011. smanjeni za 22 posto, broj zaposlenih za 186 ili za šest posto, a broj rukovodećih mjesta za 68.



– Cilj nam nije onemogućiti isplatu mirovina, nego sustav učiniti bržim, jednostavnijim, efikasnijim i transparentnijim – poručuje Mrsić koji se jednako odlučno namjerava obračunati i s lažnim korisnicima povlastica za tjelesna oštećenja. Revizija tjelesnih oštećenja završena je u HZMO-u, Ministarstvu rada, Zavodu za zapošljavanje, a na redu je provjera statusa zaposlenih u HZZO-u i drugim državnim institucijama, najavljuje Mrsić.


– Želimo utvrditi tko ima tjelesno oštećenje, a tko ne, kako bi niz prava, od oslobađanja od cestarine do poreznih olakšica imali samo oni kojima to pravo doista pripada – poručuje Mrsić. U dosadašnjoj je kontroli, kaže, najdrastičniji primjer osobe kojoj je tjelesno oštećenje od 80 posto revizijom smanjeno na – nulu.


Ministar rada pohvalio se i dobrim rezultatima e-prijava, koje su nakon tromjesečnog »probnog roka« od 1. travnja potpuno automatizirane. Do 10. travnja putem e-prijava radnike je HZMO-u prijavio 17.851 korisnik sustava koji predaje prijave za ukupno 47.905 obveznika, a od 1. siječnja do danas podneseno je više od 120.000 prijava. Osim pogodnosti za one koji prijavljuju radnike, e-prijave omogućuju inspektorima rada da u bilo kojoj tvrtki koju posjete imaju točan uvid u broj zaposlenih, vrijeme prijave i vrijeme zapošljavanja svakog pojedinog radnika. Proces obrade e-prijave traje 21 sat, a u roku od 24 sata sustav registrira prijavljenog radnika. Od ukupnog broja e-prijava dosad ih je oko devet posto bilo zakašnjelo, u prosjeku jedan dan, te Mrsić ocjenjuje da su »poslodavci prihvatili sustav i razumiju ga«