Država antifašističke datume samo deklarativno prihvaća – ističu u SABH-u / Foto Marko GRACIN
U Šibeniku će u subotu biti središnja proslava oslobođenja Dalmacije, a ni jedna institucija vlasti ne sudjeluje u toj proslavi. To mnogo govori o odnosu države i vlasti prema antifašizmu, kaže predsjednik SABH-a Franjo Habulin za Novi list
RIJEKA – Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije, koji će predstojeće subote biti otvoren u Šibeniku, bit će još jedan od važnih znakova da građani i javnost ne pristaju na zaborav i prešućivanje antifašističkog nasljeđa koji provode državne institucije. Otvaranje toga muzeja, naime, označit će vrhunac trodnevnoga obilježavanja 72. obljetnice oslobođenja Dalmacije od fašizma, obljetnice koju – država ignorira.
U Zagrebu i inače postoji snažan i aktivan građanski otpor državnome bježanju od antifašističkih tradicija. Taj otpor vode – žene. Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) nasljednica je Udruge mladih antifašista grada Zagreba, koja je osnovana 2007. godine, a danas održava niz sada već omiljenih manifestacija, od Trnjanskih kresova preko Marša solidarnosti, do brisanja grafita mržnje. U MAZ-u antifašizam definiraju kao “proizvodnju znanja o fašizmu i reakcionarnim politikama kapitalizma”. “Antifašizam kao proizvodnja znanja je i politika pamćenja, otpor revizionističkom čišćenju povijesnog antifašizma od emancipatornog sadržaja i dosljedne borbe za ekonomsku i političku jednakost, ali i istraživanje sistemskih uvjeta mogućnosti pojavljivanja fašizma, odnosno njegove političke ekonomije i društvenog sadržaja”, kažu MAZ-ovke, koje su odbacile iluziju da će hrvatske vlasti, bile HDZ-ove bile SDP-ove, voditi politiku uistinu nadahnutu antifašizmom.
Proslavu organizira šibenska Udruga antifašističkih boraca i antifašista, a počet će u četvrtak polaganjem vijenaca poginulima te izložbom o šibenskim nosiocima partizanske spomenice. U petak će biti održan okrugli stol o antifašizmu, na kojemu će govoriti kandidatkinja za predsjednicu SDP-a Karolina Leaković, novinar Tomislav Jakić te povjesničari Dragan Markovina i Hrvoje Klasić. U subotu, 5. studenoga, bit će položeni vijenci u spomen na oslobođenje Dalmacije, te otvoren Muzej pobjede i oslobođenja, a trodnevna će svečanost biti okončana svečanim koncertom.
Središnja proslava
Nijedna institucija vlasti, od države do općina, ne sudjeluje u toj proslavi – pokrovitelj je tek Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABH). Predsjednik SABH-a Franjo Habulin slaže se kako je to samo još jedan dokaz da vlast prešućuje nasljeđe antifašizma, premda je ono ustavni temelj Hrvatske. “U Šibeniku će biti središnja proslava oslobođenja Dalmacije. Umjesto da su jedinice lokalne samouprave, ili barem Šibensko-kninska županija, pokrovitelji obilježavanja, to je samo SABH. To mnogo govori o odnosu države i vlasti prema antifašizmu”, kaže Habulin za naš list.
Zagrebački aktivist Saša Šimpraga prije pet godina sam je inicirao revitalizaciju Spomen područja Dotršćina nedaleko Zagreba, parka koji su ustaše u Drugome svjetskom ratu pretvorile u stratište Zagrepčana, ubivši ondje oko sedam tisuća ljudi. Šimpraga je zainteresirao Centar za suočavanje s prošloću Documenta, pa su zajedno pokrenuli niz umjetničkih i aktivističkih akcija, koje su rezultirale obnovom većine spomenika na Dotršćini, koji su u devedesetima devastirani. U međuvremenu, kako je za naš list kazao aktivist Documente Eugen Jakovčić, u obnovu spomen parka uključio se i Grad Zagreb, pa je riječ o dobrome primjeru građanske inicijative koja je uspjela pokrenuti i vlast.
“Revitalizacija Dotršćine pravi je primjer građanske inicijative koju su, nakon snažnog angažmana pojedinca i nevladinih organizacija, napokon prigrlila i vlast. Ali nije išlo lako: podsjećam da je prije dvije godine, kada smo organizirali 8. svibnja, Dan oslobođenja grada Zagreba, na svečanost došao niz inozemnih veleposlanika, ali nitko iz hrvatskih vlasti”, podsjetio je Jakovčić. On se slaže kako bi važnost Spomen-parka Dotršćina svakako zasluživala pažnju državnih vlasti, ali “apsolutno je bio uspjeh već i to što smo uspjeli motivirati vlasti grada Zagreba”. No kada je riječ o skrbi o nasljeđu antifašizma, »državna inicijativa ne postoji, otvorenosti nema, i država sudjeluje uglavnom tek simbolički«, konstatira Eugen Jakovčić.
Dugogodišnji novinar Tomislav Jakić bit će jedan od govornika na šibenskoj tribini o antifašizmu. Za naš list jučer je ustvrdio kako “govor premijera na prvoj sjednici vlade, te istupi dojučerašnjeg ministra kulture, svjedoče o tome da povijesni revizionizam postaje državna politika”. “U takvim uvjetima jasno je da će teret očuvanja antifašističke baštine u sve većoj mjeri ležati na građanima«, ocjenjuje Jakić, dodajući kako »tek treba vidjeti koliko je šibensko obilježavanje usamljena lasta, a koliko nagovještaj nečega što bi možda moglo doći”. Jakić nije naročiti optimist: »Zasad znam za Šibenik i Rab, u kojima ljudi, koristeći obljetničke datume iz antifašističke borbe, nastoje antifašizam pretvoriti u dio naše suvremenosti, usprskos tome što država čini sve da se to ne dogodi. Ja, naime, tako shvaćam ovotjednu šibensku proslavu – kao aktualizaciju antifašističkog nasljeđa«, kazao je Jakić za naš list.
Susret s premijerom
Franjo Habulin dodaje kako država “deklarativno prihvaća antifašističke datume, ali ih stvarno zaobilazi”. Ove godine, primjerice, Sabor nije financirao nijednu antifašističku obljetnicu niti komemoraciju žrtvama fašizma. »Ranijih godina političari su bar zajedno s nama zajednički polagali vijence, dolazio je predsjednik Sabora, predsjednik Vlade, Ivo Josipović u svom je predsjedničkom mandatu uvijek bio s nama. Ove godine nije bilo nikoga, samo je predsjednica Republike na obilježavanje Dana pobjede u zagrebački HNK kao svog izaslanika poslala gradonačelnika Milana Bandića. Stoga zaključujem kako je zaobilaženje antifašističkog nasljeđa povezano s opcijom koja vodi državu. A kako bi i bilo drukčije, kada je prvo što je predsjednik prethodnog saziva Sabora Željko Reiner za govornicom rekao, bilo da će Saboru želi vratiti ime iz razdoblja NDH? To vam sve govori”, kazao nam je Habulin, koji se ipak nada da će nova vlada promijeniti svoje stajalište.
“Nakon što su bili poznati rezultati izbora, kratko sam razgovarao s Andrejem Plenkovićem, i rekao mu da se nadam da će me primiti kada postane premijer. Vrlo je ljubazno prihvatio, pa očekujem poziv na razgovor. Nadamo se da će se Plenković prema antifašističkom nasljeđu odnositi s dužnim poštovanjem”, kazao je Habulin za naš list.
