Oni koji prijete, zastrašuju ili napadaju zaposlene u javnim službama bit će progonjeni po službenoj dužnosti, a nažalost sve se češće događaju napadi na nastavnike i profesore
ZAGREB » Ako je netko iznio istinu, koliko god ona štetila nečijoj časti i ugledu, za to se u Hrvatskoj više neće kazneno odgovarati, takve bi posljedice trebale donijeti nove izmjene kaznenog zakona što ih je Vlada s jučerašnje sjednice uputila u Sabor. U zakonu i dalje ostaje kaznena odredba »teškog sramoćenja«, ali njome se želi kazneno progoniti samo najteža kršenja zaštićenih vrijednosti i ograničena je na situacije u kojima počinitelj zna da iznosi neistinu ili da ne djeluje u javnom interesu.
– Sramoćenja nema ako netko dokaže istinitost, pojasnio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, objašnjavajući da se o kaznenom djelu sramoćenja počelo govoriti »nakon jedne nepravomoćne presude« (presuda novinarki Slavici Lukić u »slučaju Medikol«), ali da ta presuda još treba proći test.
– Treba imati povjerenje u sudbenu vlast da će presuditi sukladno zakonu, kazao je Miljenić. Ministar kaže i da se nove izmjene zakona odnonose i na to da nema kaznenog djela ako se radi o tvrdnjama koje su novinari iznijeli ili ih izgovorili u javnima polemikama.
S obzirom da se Europsko prvenstvo u košarci 2015. godine neće moći održati u Ukrajini, Hrvatska je odlučila kandidirati se za organizaciju utakmica jedne skupine od šest reprezentacija, te za nastvak natjecanja u osmini finala, a gradovi domaćini bi bili Zadar i Zagreb. Vlada je jučer Hrvatskom košarkaškom savezu dala suglasnost za tu kandidaturu, a ministar sporta Vedran Mornar istaknuo je da bi troškovi bili oko 41 milijun kuna i da bi se taj novac izdvojio u sljedećoj godini. Ministar je otkrio i to da Košarkaški savez nije najbolje razradio prihodovnu stranu, ali je napomenuo da će se uloženo vratiti kroz ono što će država ubrati putem PDV-a, za vrijeme održavanja utakmica, te da će prvenstvo pridonijeti i turističkoj promociji zemlje.
Novost je i to da posebno kazneno djelo postaje psihičko nasilje u obitelji, jer kako je kazao, Miljenić, takvo je nasilje često puno teže i od fizičkog, pa ako je ono bilo dugotrajno i ako je ostavilo posljedice, smatrat će se kaznenom djelom, a ne samo prekršajem.
Uvodi se i odredba po kojoj neće zastarijevati teško ubojstvo, ali samo za slučajeve za koje nije nastupila zastara, dok se ona za koje je nastupila zastara neće moći progoniti bez promjene Ustava. Plan je Vlade bio mijenjati Ustav kako bi se na taj način progonili krivci za politička ubojstva u vrijeme bivše Jugoslavije, ali zasad se to neće dogoditi.
Država će ubuduće po službenoj dužnosti progoniti i one koji prijete zastrašuju ili fizički napadaju zaposlene u javnim službama, poput profesora, nastavnika ili liječnika.
Ministar Miljenić otkrio je da je inicijativa krenula od bivšeg ministra obrazovanja Željka Jovanovića, zbog sve češćih napada na nastavnike i profesore.
