Višnja Željeznjak iz Inicijative za temeljni dohodak
Država bi svakom građaninu mjesečno trebala dati 250 eura
Srđan Brajčić
02. studeni 2013 14:49
Kopirali ste poveznicu članka!
Hrvatska se ionako mora pokrenuti, moramo početi stvarati nove vrijednosti i smanjivati javnu potrošnju. Ako država krene u takvom smjeru, onda bismo i mogli razmišljati o tome da se 97 milijarda kuna ipak može skupiti.
Inicijatori ideje kažu da temeljni osobni dohodak mora postati temeljno ljudsko pravo i mora omogućiti da život nijednog hrvatskog građanina 21. stoljeća ne bude ugrožen. Objašnjavaju da pored tolikih tehnoloških postignuća nitko ne smije biti gladan, žedan, bez krova nad glavom, bez sredstava za zadovoljenje najosnovnijih životnih potreba, bez nade i prepun straha za budućnost sebe i vlastite obitelji. Društvo već proizvodi, kažu aktivisti koji se bore za to da se temeljni osobni dohodak pretvori u zakon, dovoljno vrijednosti za sve, ali ta je vrijednost neravnomjerno raspoređena. Ako svaki građanin mjesečno prima temeljni dohodak slično kao što danas umirovljenici primaju mirovinu i nezaposleni naknadu s burze, to znači da će svatko imati dovoljno da kupi hranu, piće, plati režije i stanovanje, odjeću i obuću. Brojnim svojim potpisima građani Rijeke, kao i cijele Hrvatske, dali su neočekivano veliku podršku ovakvoj inicijativi koju su pokrenuli europski aktivisti. Višnja Željeznjak, Varaždinka koja danas živi i radi u Rijeci, u kolovozu ove godine postala je hrvatska koordinatorica Europske građanske inicijative za temeljni dohodak.
Milijun potpisa
Kažite nam što je Europska građanska inicijativa od koje je i krenula ideja o temeljnom osobnom dohotku? – Europsku građansku inicijativu čine obični građani i aktivisti. Ona predstavlja posve novi instrument Europske komisije i Europskog parlamenta kojom se omogućava nama građanima da pronađemo put za neku legislativu kako za to ne bismo morali čekati nove parlamentarne izbore. Drugim riječima, građanima je dana mogućnost predlaganja novih zakona i propisa, ali uz uvjet da za to prikupe određeni broj potpisa. Tako su građani i aktivisti pokrenuli inicijativu o temeljnom osobnom dohotku i sada je na nama da prikupimo milijun popisa, što moramo učiniti do 14. siječnja 2014. godine. S obzirom na to da je Hrvatska već prije prešla prag minimalnog broja potrebnih potpisa svojih građana, akciju ipak nastavljamo kako bismo pomogli da se i na razini Europske unije isto to dogodi. Potpisi se prikupljaju i putem interneta, na adresi www.temeljnidohodak.hr. Koja je procedura nakon što se prikupi milijun potpisa? – Tada će Europska komisija pozvati organizatore inicijative o temeljnom dohotku da tu svoju ideju objasne Europskom parlamentu. Potom je obveza Europske komisije da razmotri cijelu ovu ideju, te da napiše svoje službeno očitovanje. Ako očitovanje bude pozitivno, onda se inicijativa šalje Europskom parlamentu kao legislativni prijedlog da se, jasno, pretvori u zakon. Mi, zagovornici temeljnog osobnog dohotka, tražimo od Europskog parlamenta i Europske komisije da koordiniraju zemlje članice Europske unije na ovom našem putu od ideje do donošenja zakona o temeljnom osobnom dohotku. Ruši li temeljni osobni dohodak sustav socijalne skrbi? – Ne, ali iziskuje svojevrsnu reviziju socijalne skrbi kakvu danas imamo. Prije svega povećanje učinkovitosti socijalne skrbi, jer ovakav sustav nije koristan za sve one koje su se našli u životnim problemima. U Švicarskoj odlučuje referendum Švicarska je prikupila dovoljan broj potpisa potrebnih za pokretanje referenduma o temeljnom dohotku. Ako referendum bude prihvaćen i uspije, Švicarska će biti prva zemlja na svijetu koja će uvesti bezuvjetni temeljni dohodak? – Da, ali pritom treba znati da su se u Švicarskoj aktivisti počeli organizirati još 2006. godine. Sve do 2012. godine aktivisti će objašnjavati svojim sugrađanima što je to temeljni osobni dohodak. Tek onda kad su procijenili da javnost dovoljno zna o ovoj inicijativi, počeli su prikupljati popise. Ovog ljeta uspjeli su prikupiti dovoljan broj potpisa, a velika proslava održana je u listopadu kad su ono na trgu ispred svog parlamenta iskrcali 400 tisuća franaka. Međutim, nitko ne može prognozirati kako će se građani opredijeliti na referendumu. U ovom trenutku, raspoloženje glede temeljnog osobnog dohotka tamo je podijeljeno. Vjerujemo da će u narednom periodu prevladati mišljenje da je on društvena nužnost.
Korjenite promjene
Građani Rijeke, kao i cijele Hrvatske, u velikom broju su se priključili ovoj inicijativi. Jeste li iznenađeni odazivom? – Jesmo, vrlo ugodno. Inicijativa je kratkom periodu dobila veliku podršku svekolike javnosti i medija. Vrlo je izvjesno da ćemo uskoro imati čak 11.000 prikupljenih potpisa na razini države.Za isplaćivanje temeljnog dohotka država ne bi postavljala baš nikakve uvjete. Odnosno, svi bismo ga dobivali? – Tako je: bez obzira na godine, imovinsko stanje, položaj u društvu… Država ga isplaćuje mjesečno, svakom pojedincu. Jedini uvjet je državljanstvo. Radi se o posve novoj kategoriji zajamčene socijalne sigurnosti, što predstavlja novi civilizacijski iskorak. Temeljni osobni dohodak je u suštini viša razina današnje zdravstvene zaštite ili mirovine. Kad bi temeljni dohodak mogao zaživjeti u ovoj našoj Hrvatskoj? – Proći dotad još najmanje deset godina. Naime, riječ je o korjenitim promjenama za koje treba neko vrijeme. Prije svega potrebno je promijeniti stav društva prema ovakvim idejama. S obzirom na to da su, recimo, za mirovinsku reformu trebale godine i godine, tako ni za temeljni dohodak ne možemo biti naivni i očekivati da će on zaživjeti preko noći. Ali otkud našoj napaćenoj državi novac da svakom svom građaninu isplati 250 eura, koliko bi otprilike iznosio temeljni osobni dohodak? O kojem se zapravo iznosu ovdje radi? – Projekcije govore da bi državi trebalo 97 milijarda kuna godišnje, što je blizu visine trenutnog hrvatskog proračuna. Dakle, posve je očigledno da ova država danas niti nema novca za jednu ovakvu inicijativu. Međutim, Hrvatska se ionako mora pokrenuti, moramo početi stvarati nove vrijednosti i smanjivati javnu potrošnju. Ako država krene u takvom smjeru, onda bismo i mogli razmišljati o tome da se 97 milijarda kuna ipak može skupiti.
Kritike ekonomista
Je li bilo koja hrvatska politička opcija uopće spremna provesti ovako korjenitu promjenu o kojoj govorite? – Gledajmo na ovo vaše pitanje drukčije. Neke danas manje političke stranke u svojim programima već imaju temeljni osobni dohodak. Konkretnije, europske Piratske stranke, pa tako i hrvatska, već se sada zalažu za temeljni dohodak. K tome, Piratska stranka prikupljala je potpise na riječkom Korzu. Također, Hrvatski laburisti podržavaju ovu inicijativu. Vjerujem kako godine budu prolazile da će političari sve više prihvaćati ideju. Međutim, od mišljenja politike, puno je važnije mišljenje ekonomista. I, što oni kažu? – Naravno da ekonomisti imaju neke svoje kritike i sugestije. Polaze od činjenice da država nema novac da svakome od nas isplati po 250 eura. Međutim, ideju smatraju vrlo značajnom, jer bi, kažu, ona iz temelja mogla promijeniti stanje u društvu. Dotad se, sugeriraju ekonomisti, moraju provesti brojne druge promijene da bi smo kroz nekoliko godina došli tamo gdje je danas Švicarska. Naime, Švicarska bi dvije-tri godine mogla postati prva država s temeljnim osobnim dohotkom. Običnom građaninu ovakva ideja vjerojatno sad zvuči nestvarno. Je li, dakle, temeljni osobni dohodak utopija? – Da, neki će reći da je utopijska, ali za nas nije. Štoviše, ona je realna. Podsjećam da je ideja o mirovini za sve još samo prije sto godina bila za neke također utopijska. Naime, u Austro-Ugarskoj pravo na mirovinu imali su samo državni namještenici. Danas nam je normalno da svi oni koji rade imaju penziju. Mi smatramo, i postoje ekonomske studije koje to podržavaju, da se ideja temeljnog dohotka može obistiniti.
