Dr. Husedžinović: Svi idu za boljim životom; odlazak liječnika normalna je stvar

Anesteziologija je, kaže, zapostavljena grana medicine u koju se puno ne ulaže, iako je izuzetno zahtjevna – Ino Husedžinović / Foto: D. LOVROVIĆ

Svi idu za boljim životom. I doktor iz Njemačke otići će raditi u Nizozemsku, ako mu tamo ponude bolje uvjete, a osim visokih primanja, motiv su i bolji uvjeti rada, veli predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje u KB Dubrava

Bombastične vijesti o gotovo tisuću liječnika koji napuštaju Hrvatsku i odlaze raditi u europske klinike, ne odgovaraju stvarnosti. Od oko 900 liječnika koji su od strukovne komore zatražili dokumentaciju potrebnu za rad vani, otišlo ih je dosad četverostruko manje, oko 200, izračunali su u Ministarstvu zdravlja.

Anesteziologija je, kaže, zapostavljena grana medicine u koju se puno ne ulaže, iako je izuzetno zahtjevna. »Šok sobu doživljava se kao kaznu, iako se upravo u intenzivnoj njezi primjenjuje svemirska tehnologija. Takvi su nam uređaji neophodni, uostalom, danas nitko neće voziti avion bez savršenih instrumenata«, ilustrira Husedžinović.

   Da stanje u bolnicama nije ni izdaleka alarmantno kako se prikazuje, potvrđuje i šef anesteziologije u KB Dubrava, prof. dr. Ino Husedžinović, s čije je Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje u zadnjih godinu i pol dana otišao jedan anesteziolog. Anesteziolozi su, inače, uz kirurge najtraženija »roba« na europskom tržištu medicinskih usluga i nitko od njih ne bio imao problema u dobivanju posla kad bi se odlučio na odlazak. Pozivi »head-huntera« agenata koji posreduju pri zapošljavanju liječnika su neprestani, pa je tako upravo u vrijeme kad smo s njim razgovarali, i prof. Husedžinović dobio poziv da ode raditi u Pariz. Unatoč stalnim ponudama, njegov tim, jedan od vodećih u zemlji, na njegovo zadovoljstvo gotovo da nije pretrpio gubitke.

   Iz anesteziološke struke, koja je brojna, otišlo je u inozemstvo po njemu poznatim podacima petnaestak liječnika. U okolnostima otvorenog tržišta rada, teško je, kaže, očekivati da će hrvatski liječnici ostati u Hrvatskoj, a u njihovom odlasku ne vidi ništa sporno.   

Napredovanje i uvjeti rada

– Svi idu za boljim životom, i to je normalno. I doktor iz Njemačke otići će raditi u Nizozemsku, ako mu tamo ponude bolje uvjete, veli Husedžinović.

   Poznata je činjenica da su liječnici i na zapadu deficitarni, pa tako ih po nekim procjenama u Njemačkoj nedostaje oko 5.000, a u SAD-u je promijenjen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, po kojem ih sada nedostaje čak 50.000.

   – I naša zemlja spada u tu skupinu koja je pogođena nedostatkom liječnika, s tim da je kod nas situacija još izraženija njihovim odlaskom u inozemstvo. Po mom mišljenju radi se o dva glavna razloga zbog kojih kolege odlaze, ekonomskom i neekonomskom. Cijena rada u inozemstvu za mlade specijaliste gotovo je duplo veća, a za liječnike koji predvode struku višestruko veća od ovdašnje. Osim plaće, i uvjeti rada čine značajan dio. Mlađi liječnici teško napreduju u znanstveno nastavna zvanja, mjesta na Sveučilištu su im teško dostupna – upozorava Husedžinović. Uz to, problem su i uvjeti rada, pitanje rada izvan radnog vremena, pitanje užih specijalizacija, što nije sustavno riješeno iako bi sustav na taj način trebao pokazati želju za stručnjacima. Jedan od primjera je, kaže, rad liječnika izvan radnog vremena, na što zdravstvena administracija nije odgovorila ni pozitivno ni negativno.   

Frustracija na frustraciju

– Smatram da to nije korektno, jer umjesto da se odrede prema dodatnom radu liječnika, šalju povjerenstva u privatne poliklinike ne bi li ulovili liječnike specijaliste u »zabranjenoj radnji izvan radnog vremena«, ljuti se Husedžinović. Anesteziološkoj je struci k tome, dodaje, nedavno ukinuta jedina postojeća uža specijalizacija.

U pozadini straha od egzodusa liječnika, krije se i strah od toga da će nas za koju godinu umjesto hrvatskih liječnika liječiti Rumunji, Bugari, Makedonci… Strani liječnici, osim što neće vladati jezikom, srušit će kvalitetu zdravstvene usluge, opće je prihvaćeni stav o posljedicama odlaska hrvatskih medicinara. I takav je pristup, uvjerava Husedžinović, potpuno pogrešan.    – Smatram da nije opravdan strah od supstitucije naših stručnjaka kolegama iz istočne Europe, naprosto zato što pretpostavljam da će i oni kad se odluče napustiti državu otići u zemlju koja bolje plaća i nudi bolje uvjete rada od njihove zemlje.

   – Sve su to razlozi frustracije zbog koje su liječnici spremni otići. Žalosno je da ni kolege koji su predvodnici struke nemaju zaštitu sustava i ugled kakav bi trebali za dobrobit mlađih kolega i pacijenata. Na zapadu takve liječnike cijene kao suho zlato, a njihov profesionalni uspjeh služi kao primjer mlađima, što katalizira sustav – upozorava Husedžinović, koji od zdravstvene vlasti očekuje iskorake kojima će liječnike, ako već ne većim plaćama, motivirati za ostanak boljim uvjetima rada u vlastitoj zemlji.

Velike karijere

Naši liječnici ovdje završavaju studije koji formalno nekada nisu na istoj razini kao najugledniji studiji u Irskoj, Engleskoj ili Njemačkoj, ali to ne znači da su naši liječnici lošiji. Dapače, poslodavac ih prepoznaje kao vrlo kvalitetne liječnike, što nije neočekivano budući da su se u više slučajeva upravo pojedinci koji su iz svojih država dolazili u nove, bolje zdravstvene sustave pokazali predvodnicima tih sustava, ocjenjuje Husedžinović. Za primjer navodi Michaela E. DeBakeya, Libanonca koji je začetnik kardijalne kirurgije u SAD-u, a radeći u jednom od vodećih svjetskih centara u Houstonu, još u studentskoj dobi izmislio je izvantjelesni krvotok. Drugi je primjer, kaže, Egipćanin Magdi Jakub, danas najbolji i najcjenjeniji dječji kardijalni kirurg u Engleskoj.