Bez pomaka

Dok u Europi golf ponuda čini bitnu sastavnicu turističkog proizvoda, Hrvatskom vlada antigolf histerija

Biljana Savić

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Propadne li kojim slučajem, zbog interesa lokalnih udruga i hotelijera, ulaganje u golf na Srđu, bit će to poruka investitorima da je ulaganje u Hrvatsku nemoguća misija, kaže Ivan Herak



RIJEKA Institut za turizam uskoro će pred Ministarstvo turizma izaći s Akcijskim programom razvoja golfa. Nekoliko dana nakon ove vijesti, upravni sud u Splitu, udovoljavajući tužbi dubrovačke udruge »Srđ je naš«, poništio je lokacijsku dozvolu za projekt golfa na Srđu koju je krajem 2015. godine izdalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Recentni događaji ponovo su aktualizirali rasprave oko (ne)potrebnosti razvoja golf turizma u funkciji unapređenja hrvatske turističke ponude.


Dok u Europi golf ponuda čini bitnu sastavnicu turističkog proizvoda, pa tako, primjerice, na Starom kontinentu postoji oko 6.500 golf terena, od čega u Francuskoj 579, Španjolskoj 322, Sloveniji 13, Bugarskoj 7, u Norveškoj koja ima otprilike isti broj stanovnika kao i Hrvatska, a o klimatskim prilikama koje su neusporedive s našima da ne govorimo, postoje 23 golf terena – Hrvatska raspolaže jednim pravim golf terenom u Resortu »Kempinski« na Crvenom vrhu.


Što reći?


Pojašnjenja radi, i igrališta koja imamo – nemamo ih. Golf igralište Blato kraj Zagreba nije u funkciji ozbiljne turističke ponude, isto vrijedi i za igralište u Dolini kardinala u Krašiću, koje je potpuno izvan funkcije, kao i igralište na Brijunima.




Zašto Hrvatska u tom segmentu ponude zaostaje za konkurentskim zemljama, teško je proniknuti, tim više što je i Strategija razvoja hrvatskog turizma za razdoblje 2014. – 2020. golf prepoznala kao proizvod s izraženom perspektivom. No, planirane realizacije golfskih igrališta još uvijek potiču sumnju i prijepore nevladinih udruga da se golf kao veliki konzument prostora zloupotrebljava za otvaranje novih građevinskih područja.


Novo zapošljavanje


– Nema nikakve dvojbe, pokazuju to i iskustva konkurentskih destinacija, da bi se razvojem golf turizma inicirao novi investicijski ciklus, potaknuo rast javnih prihoda, kao i prihoda subjekata turističke ponude s osnove ostvarene potrošnje golf turista – kaže nam bivši ministar turizma i autor Programa razvoja golfa, jedinog dokumenta koji je na snazi kad je golf u pitanju, doc. dr. Ivan Herak. Napominje da bi se razvojem golf turizma realiziralo izravno i neizravno zapošljavanje, potaknuo opći gospodarski rast, kao i porast životnog standarda domicilnog stanovništva. Postigla bi se i diverzifikacija turističkog proizvoda i produljila sezona, što bi pridonijelo povećanju ukupne turističke potrošnje.


– Osnažio bi se imidž Hrvatske te u značajnoj mjeri zahvatio segment potražnje veće platežne moći. Uključivanjem golfa u turističku ponudu neosporno bi se povećao i volumen turističke ekonomije – kaže Herak i ocjenjuje da se u ovom trenutku kao jedino razumno rješenje nameće nastavak provedbe Programa razvoja golfa, kako bi Vlada, odnosno Ministarstvo turizma, ponovno sustavno počelo upravljati tim značajnim segmentom izvansmještajne turističke ponude. Za razliku od ranijih godina, u tu svrhu na raspolaganju nam stoje i pristupni fondovi Europske unije, podsjeća Herak, od kojega smo zbog činjenice da je autor Programa razvoja golfa zatražili komentar u slučaju Srđa.


– Nemam konkretnih informacija o razlozima poništenja. Ipak, kao osoba koja je na prijedlog tadašnjeg župana Šprlje uvrstila lokalitet Srđ u program razvoja golfa, mogu reći da projekt uvelike prelazi okvire lokalnog i egzistira kao projekt od nacionalnog značaja, koji zbog visine predviđenih ulaganja od oko 50 milijardi eura, planetarne prepoznatljivosti Dubrovnika kao turističke destinacije i na kraju i zbog referenci ulagača, egzistira kao investicijski lakmus-papir za cijelu zemlju. Padne li kojim slučajem zbog partikularnih interesa lokalnih udruga i dubrovačkih hotelijera spomenuto ulaganje, bit će to još jedna poruka potencijalnim investitorima da je ulaganje u Hrvatsku nemoguća misija, ocjenjuje Herak. Smatra da je hrvatsku antigolf-histeriju teško opravdati, jer da će u inicijalnoj fazi ulaganja prihodi za državu (PDV) iznositi znatnih 1,5 miljardi kuna, a proračun Grada Dubrovnika, od plaćenih vodnih i komunalnih doprinosa, postati bogatiji za 230 milijuna kuna.


Pismo namjere


– Valja očekivati, jer investitor se na to obavezao pismom namjere, da će gradnju preuzeti domaća građevinska operativa. U drugoj fazi razvoja projekta koja predviđa prodaju vila i apartmana, prihod za državni proračun s osnove PDV-a procjenjuje se na dvije miljarde kuna, dok će Grad Dubrovnik uprihodovati oko 115 milijuna kuna poreza. U trećoj fazi projekta, u kojoj će se odvijati redovna djelatnost, u gradu sa stopom nezaposlenosti od 20 posto, otvorit će se tisuću radnih mjesta, a prihodi koje će na godišnjoj razini ostvarivati samo Grad Dubrovnik procjenjuju se na 32 milijuna kuna – kaže Herak.


Tvrdi da udruge manipuliraju činjenicom da će golf na Srđu nagrditi izgled Dubrovnika.


– Kao autor Programa golfa, ja sam spomenuti lokalitet nominirao i njegovo uvrštenje uvjetovao formulacijom koja predviđa da projekt golfa i pratećih sadržaja ne smiju narušiti vizure gledano s pozicija Grada Dubrovnika, a taj je uvjet projektno i ispoštovan, kaže Herak, i naglašava uvjerenje da razvoj golfa u Hrvatskoj može funkcionirati isključivo na bitnim elementima razvoja golfa koji se temelji na dvjema bitnim premisama. Prva je izgradnja golf terena isključivo uz već postojeće smještajne kapacitete, čime je već u startu diskvalificirana koncepcija razvoja golfa koja bi bila paravan za nekretninske projekte i potencijalnu devastaciju kvalitetnih prostora.


– Druga premisa je da zemljišta na kojima će se graditi golfska igrališta budu u vlasništvu države, što je trebalo pojednostaviti i ubrzati gradnju – kaže Herak i napominje da je, umjesto da nastavi s provedbom Programa razvoja golfa donesenog još krajem 90-ih godina, jedna od prethodnih Vlada donijela, a potom i povukla Zakon o golfu, koji je predstavljao regresiju u odnosu na Program razvoja golfa. Štoviše, forsirajući razvoj golfa kroz koncept apartmanizacije, Zakon je pridonio jačanju antigolfske histerije javnosti, napose raznih nevladinih udruga – ocjenjuje Herak. U kojem će se smjeru razvijati priča oko razvoja golfa u Hrvatskoj, bit će poznato uskoro, nakon prezentacije Akcijskog programa golfa. Neke se naznake mogu iščitati iz Strategije razvoja hrvatskog turizma 2014. – 2020., a u kojoj je zauzeto stajalište da golf ponuda znatno više pridonosi atraktivnosti i boljoj popunjenosti postojećih smještajnih kapaciteta, kao i većoj investicijskoj konkurentnosti turističkog sektora. Strategija predviđa izgradnju 30-ak visokokvalitetnih golfskih igrališta pretežito rekreativnog karaktera uklopljenih u već razvijenu ponudu smještaja, uključujući i vrhunski brendirane hotele te ponudu sadržaja iz domene enogastronomije, wellnessa i talasoterapije.