Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 1
Sutra: 17° 17° 1
15. studenoga 2019.
Prilika za zaradu

Dobar biznis za vitalne penziće i mlade na selu: Kako zaraditi na sadnji brzorastućeg drveća

 Kako zaraditi na sadnji brzorastućeg drveća / Foto NL arhiva
Kako zaraditi na sadnji brzorastućeg drveća / Foto NL arhiva
Autor:
Objavljeno: 5. ožujak 2018. u 15:56 2018-03-05T15:56:50+01:00

Ovim zakonom regulira se komercijalna sadnja i uzgoj drveća kao što su vrba, topola, jasen, joha, breza, bagrem i ostalih – pogodnih za česte sječe, a time i prodaju sječke energanama na biomasu

ZAGREB - Na snagu je stupio Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji (KKO), iza čijeg se suhoparnog naziva skriva potencijalno dobar biznis za vlasnike zapuštenog poljoprivrednog ili šumskog zemljišta. Tim se zakonom po prvi put u Hrvatskoj regulira komercijalna sadnja i uzgoj brzorastućeg drveća kao što su vrba, topola, jasen, joha, breza, bagrem i ostalih – pogodnih za česte sječe, a time i prodaju sječke energanama na biomasu. Prilika je to za vitalna umirovljenička kućanstva kojima je prezahtjevno baviti se poljoprivredom, ali i mlade ljude na selu koji svoje zemljište ne žele, ili nemaju kome iznajmiti odnosno prodati. Cilj zakona je proizvodnja biomase u kratkom razdoblju, jer je riječ o vrstama koje trebaju najdulje osam godina za rast između dviju sječa, a čija se sječka prodaje energanama na biomasu – za proizvodnju električne i toplinske energije.

Osim što će moći prodavati sječku, vlasnici zemljišta koji se odluče na sadnju brzorastućih drvenastih kultura imat će i pravo na izravna plaćanja u poljoprivredi, a ukoliko ne budu koristili umjetna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja – i na tzv. »zelena« plaćanja.

Energetski institut Hrvoje Požar je kroz projekt s Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom pokušao procijeniti koliko je plantažna proizvodnja sječke iz kultura kratkih ophodnji atraktivna za naše poljoprivrednike. Rezultati analiza za Slavoniju i Baranju ukazuju da uzgoj KKO za sječku možda nije privlačan za aktivnog ratara koji se dobro snalazi u tržišnim okolnostima, ali je isplativiji od bavljenja ratarskim kulturama kao što kukuruz, pšenica, uljarice. Isplativiji je i od davanja zemljišta u najam odnosno prodaju. Mogući prihod od brzorastućih drvenastih kultura kreće se od 1.800 do 2.200 eura po hektaru godišnje, dok poljoprivrednik ima pravo i na poticaje, kao i za uzgoj ostalih kultura. Početna ulaganja – podizanje nasada te briga o njima mogu se urediti kooperantskim ugovorima s otkupljivačima buduće drvne sječke – vlasnicima bioenergana, što znači malo, ili čak nimalo posla i ulaganja za vlasnike zemljišta.

Prosječna starost hrvatskog poljoprivednika iznosi čak 60 godina, mladi selo napuštaju, i puno je neobrađenog zemljišta – potencijala za brzorastuće drveće. Te su kulture otpornije na vremenske neprilike od ratarskih, manje su zahtjevne, zbog čega bi potencijalno mogle biti privlačne našim poljoprivrednicima, u najvećoj mjeri u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojima raste i interes za proizvodnju električne i toplinske energije iz biomase. Samo je u te dvije županije zasad planirana izgradnja petnaestak energana na biomasu. U Europi najviše površina pod kulturama kratkih ophodnji imaju Švedska, Velika Britanija i Poljska, što znači da potencijal za njih imaju i poljoprovredna odnosno šumska zemljišta Gorskog kotara i Primorja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.