Do energetske obnove zgrada uz 51% suglasnosti vlasnika stanova

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predviđa 100% suglasnosti. U Ministarstvu graditeljstva pribojavaju se da će to biti teško postići i da će se stoga prijaviti mali broj potencijalnih zgrada. Stoga se sugerira izmjena Zakona kojim bi se tražio ne aposlutni, već pristanak 51 posto suvlasničkih dijelova 

ZAGREB  Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zaključilo je javnu raspravu o Programu energetske obnove stambenih zgrada 2014.-2020., kojim bi se vlasnicima obiteljskih kuća i stanova omogućila obnova fasada, krovova, zamjena prozora, sistema grijanja i ostalo, uz visoke subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te poticaje iz EU fondova. U slučaju obiteljskih kuća, konkretno, Fond bi osiguravao do 40 posto sredstava, a lokalna i regionalna samouprava (JLPRS) još deset do 20 posto, što znači da bi vlasnici kuća vlastitim sredstvima ili kreditom banaka pokrivali preostalih 40-50 posto investicije. U slučaju višestambenih zgrada Fond bi pokrivao do 40 posto sredstava, ostalo vlasnici stanova, bilo iz pričuve, kredita, ili nekog drugog izvora.    

Precizni izračuni

Ministarstvo graditeljstva, međutim, upozorava, a isto je iznjedrila i javna rasprava – da će obnova velikog broja zgrada doći u pitanje ako se ne izmijeni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u ingerenciji Ministarstva pravosuđa. Prema tom zakonu, naime, odluka o poboljšanju zajedničkih dijelova zgrade traži pristanak svih stanara, osim za one poslove koji se smatraju izvanrednima. Kako je toliku suglasnost u praksi gotovo nemoguće postići, za obnovu će se, pribojavaju se u Ministarstvu, prijaviti mali broj potencijalnih zgrada. Iz tog su razloga pravosuđu uputili prijedlog izmjene Zakona o vlasništvu tako da donošenje odluke o poboljšanju zajedničkih dijelova nekretnine ubuduće ne traži aposlutni, već pristanak 51 posto suvlasničkih dijelova.

Druge primjedbe pristigle na Program tijekom jednomjesečne rasprave odnose se pak na nesređenu vlasničku situaciju u stambenim zgradama, na pitanje mogućnosti sufinanciranja jedinica lokalne samouprave sa predviđenih deset do 20 posto ukupne investicije, pitanje o povlačenju EU sredstava i ostalo, što bi, sve redom, moglo poremetiti zacrtana predviđanja Ministarstva graditeljstva.

  Ministarstvo predviđa da će energetska obnova stambenih zgrada godišnje koštati oko 817,5 milijuna kuna, pri čemu bi Fond za zaštitu okoliša, koji se puni iz ekoloških naknada tvrtki i građana, pokrivao 47 posto, lokalna i regionalna vlast šest posto, a ostalo vlasnici kuća i stanova koji u obnovu žele. Njih bi se javnim natječajima pozivalo da svoje objekte prijave za obnovu i dodjelu bespovratnih sredstava, pri čemu će prednost imati kuće i zgrade izgrađene do 1980. godine, kad se o toplinskoj izolaciji nije vodilo nimalo, ili jako malo računa.    

Brojne uštede

Kompletna energetska obnova neizolirane obiteljske kuće na kontinentu, najlošijeg energetskog razreda G, s krovom površine oko sto četvornih metara, koštala bi, izračun je Ministarstva, 326 tisuća kuna, a rok povrata investicije kroz uštedu toplinske energije bio bi 11 godina. Ista tolika kuća na Jadranu, ali nešto boljeg, E razreda, mogla bi uz ukupno investiranje od 143 tisuće kuna prijeći u najštedljiviji, A+ razred, i investiciju vratiti kroz deset godina. Uloži li u takvu kuću Fond 40 posto svojih sredstava, a lokalna/regionalna samouprava još 20, vlasnik kuće potrošit će 57.200 kuna.

Višestambena zgrada na Jadranu, krovne površine od oko tisuću četvornih metara, kompletnu bi energetsku obnovu platila oko 2,5 milijuna kuna, i vratila ju kroz 20 godina, uz trošak stanara od oko 1,25 milijuna kuna, ali i godišnju uštedu od 125 tisuća kuna na toplinskoj energiji. Obnova iste takve zgrade u Zagrebu koštala bi 5,8 milijuna kuna ukupno, uz povrat od 38 godina. Stanari bi godišnje na toplinskoj energiji štedjeli više od 150 tisuća kuna, ali morali i otplaćivati 40 posto ukupnog troška. Na otocima, brdsko-planinskim područjima i na područjima od posebne državne skrbi, predviđa se, Fond bi vlasicima obiteljskih kuća subvencirao i više od 40 posto investicije.