ZAGREB U masterplanu bolnica mora se povećati broj kreveta za dječju i adolescentnu psihijatriju, ustrajni su u Hrvatskom društvu za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. Uložili su prigovor na Ostojićev masterplan, a od novog ministra zdravlja traže da popravi njegovu grešku. U pismu ministru Vargi dječji psihijatri traže povećanje broja kreveta za psihijatrijske pacijente dječje dobi, te formiranje posebnih jedinica, najmanje na razini zavoda za područje dječje i adolescentne psihijatrije.

   Protivno Konvenciji

U KBC-u Zagreb nedavno je otvoren stacionarni odjel dječje psihijatrije s 10 kreveta, zasad jedini takav odjel u Hrvatskoj, no stručnjaci to smatraju nedovoljnim i traže da se uz postojećih 20 stolica dnevne bolnice doda još 10. U KBC-u Split uopće nema stacionarnih postelja za djecu i adolescente, a moralo bi biti najmanje 10 akutnih i 15 dnevnobolničkih stolaca. U KBC-u Rijeka stanje je nešto bolje, pa se traži tek jedan stolac više u dnevnoj bolnici, kako bi ih bilo ukupno 15. U KBC-u Osijek postojećih 12 postelja trebalo bi dodati još tri, od toga pet za akutno i 10 za produljeno i dugotrajno liječenje. Preporuka je i da se u toj bolnici uvede 15 stolaca u dnevnoj bolnici.

   – Cijela jedna struka kao što je dječja i adolescentna psihijatrija uopće nije uzeta u obzir u masterplanu. Dječja psihijatrija u Hrvatskoj sve više gubi, što je protivno stručnim smjernicama Europske unije, konvenciji o zaštiti prava djece i zakonu o zaštiti osoba sa psihičkim smetnjama – ističe Ivan Begovac, pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Rebro i predsjednik Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu prihijatriju. Nevjerojatno je, dodaje, što se bivši ministar ministar zdravlja oglušio ne samo o njihov zahtjev, već i o mišljenje Povjerenstva za psihijatriju Ministarstva zdravlja koje je sam imenovao. Podršku su dječji psihijatri ovih dana dobili i od ravnateljice HZJZ-a, Tamare Poljičanin, koja je potvrdila opravdanost povećanja kapaciteta dječje psihijatrije. Prema stručnim smjernicama, na milijun stanovnika potrebno je 40 stacionarnih kreveta za dječju i adolescentnu psihijatriju, što znači da bi ih Hrvatska morala imati 180. Danas ih je u bolnicama ukupno 55.

   Maloljetnih psihijatrijskih pacijenata u Hrvatskoj sve je više: u 2005. godini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježeno je 17.836 posjeta djece zbog takve dijagnoze, u 2010. godini 28.010, a 2012. godine čak 37.543.

Opravdani zahtjevi

– Obzirom da su bolesti iz skupine duševnih poremećaja najčešći uzrok invaliditeta i većih teškoća u razvoju u dječjoj dobi, djeca iz ove skupine trebaju bolju skrb. Tako se preveniraju i psihički poremećaji u odrasloj dobi, jer se smatra da 50 posto psihičkih poremećaja počinje u djetinjstvu – upozorava Begovac.

   Ministar Varga nije upoznat s problemom dječje psihijatrije, no Povjerenstvo za masterplan, kaže, razmotrit će sve opravdane zahtjeve, pa i ovaj. Kaže kako su principi reforme bolničkog sustava jasni i vode racionalnijem pružanju zdravstvene skrbi.

   – Nećemo ništa lomiti preko koljena, no svi se moraju pomiriti s tim da ćemo klasične krevete postupno mijenjati dnevnom bolnicom – poručuje Varga. 

 Iz Ministarstva zdravlja tvrde kako su već pristupili sustavnom rješavanju manjka kapaciteta u djelatnosti dječje i adolescentne psihijatrije. Prema smjernicama Povjerenstva za psihijatriju krenulo se u povećanje broja liječnika i bolničkih kreveta, pa su uz novi odjel dječje psihijatrije na Rebru, KBC-u Rijeka odobrene dvije specijalizacije iz dječje i adolescentne psihijatrije. U KBC-u Split, najavljuju u Ministarstvu zdravlja, planira se dogradnja prostora na Firulama iz sredstava EU fondova, pa će splitska bolnica dobiti 10 kreveta i 15 stolaca u dnevnoj bolnici za dječju psihijatriju. I u KBC-u Osijek planira se osigurati novi prostor za ovu namjenu. 

   Što se Nacionalnog plana bolnica tiče, dječja i adolescentna psihijatrija uključeni su u zdravstvenu djelatnost psihijatrije koja će imati više kapaciteta nego danas, poručuju iz ministarstva, te kažu kako će se u reformi bolničkog sustava posebna pažnja posvetiti osobama s duševnim smetnjama, deinstitucionalizaciji, jačanju zaštite mentalnog zdravlja, modernizaciji bolničkih odjela i razvoju referentnih centara.