Inzulin

Dijabetičari protiv nameta: “Prisiljavate nas na pogubno lošije liječenje. Spremni smo na sve”

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Broj komplikacija šećerne bolesti u zadnjih se 10 godina udvostručio. Moglo bi se uštedjeti kad bi se pacijentima osigurala bolja regulacija bolesti, a prijedlog o većoj nadoplati pacijentima ide u suprotnom smjeru, upozoravaju



ZAGREB Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) najavio je jučer da neće pristati na niži standard liječenja oboljelih od šećerne bolesti, do čega bi moglo doći ako se nakon formiranja novih lista lijekova HZZO-a, koje se očekuje do kraja veljače, povećaju troškovi koje snose pacijenti.


– Iskoristit ćemo sve zakonom dopuštene mjere da oboljeli ne izgube stečena prava. Spremni smo na sve, jer nam je neprihvatljiva politika koja će rezultirati većim troškovima liječenja za pacijente, prisiliti ljude da se lošije liječe i povećati financijski teret koji zdravstvenoj blagajni donose komplikacije dijabetesa – poručila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjednica HSDU-a, Zrinka Mach.


– Komplikacije nastale kao posljedica šećerne bolesti najskuplji su segment u liječenju i odnose čak 82 posto ukupne potrošnje za liječenje dijabetesa. Samo osam do 10 posto novca ide na lijekove i prevenciju – upozorava Manja Prašek, dijabetologinja i predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva.


Skupe komplikacije




Godišnje se na liječenje komplikacija dijabetesa u Hrvatskoj troši više od četiri milijarde kuna, a mahom je riječ o kardiovaskularnim komplikacijama, koje su i najčešći uzrok smrti oboljelih od šećerne bolesti. Dijabetičke udruge upozoravaju da eksplozija u troškovima liječenja komplikacija šećerne bolesti zdravstveni sustav vodi prema kolapsu.


– Broj komplikacija šećerne bolesti u zadnjih se 10 godina udvostručio. Moglo bi se itekako uštedjeti kad bi se pacijentima osigurala bolja regulacija šećerne bolesti, a prijedlog o većoj nadoplati za pacijente ide u suprotnom smjeru – upozorava Prašek te napominje da dijabetičari koji boluju od dijabetesa tip2 već danas snose najveći trošak vlastitog liječenja među svim skupinama pacijenata s kroničnim nezaraznim bolestima.


Prema podacima iz SAD-a, koje navode hrvatski dijabetolozi, samo na tzv. dijabetičkom stopalu kao jednoj od komplikacija može se uštedjeti ogroman novac jer pravodobno liječenje ulkusa stoji 360 američkih dolara, a amputacija noge 500.000 dolara, ne računajući pad kvalitete života pacijenta.


Danas je doplata koju pacijenti plaćaju za Tresibu, dugodjelujući inzulin, 153 kuna, dok bi prema prijedlogu HZZO-a ubuduće za osobe s dijabetesom tip 1 doplata bila 351,61 kunu, a za dijabetičare tip2 čak 428,70 kuna.


Neprihvatljiva diskriminacija


– Danas za taj lijek doplaćujemo otprilike 35 posto cijene, a po novome bi doplaćivali 71 posto za tip1 dijabetesa ili 87 posto za tip2. To nije doplata, nego plaćanje lijeka – upozorava Davor Lambaša, predsjednik Društva dijabetičara Šibenik. I sam obolio od dijabetesa tip1, kaže kako je nedopustivo tako kažnjavati oboljele koji uredno plaćaju zdravstveni doprinos i dopunsko osiguranje.


– Ovo pogađa 500.000 dijabetičara i još u prosjeku tri člana njihove obitelji koji žive dijabetes i strahuju od toga kad ćemo ostati bez noge, dobiti stent ili oslijepiti. Ići na lošije lijekove, znači prisiliti ljude da se lošije liječe. Riječ je o dva milijuna ljudi, to je pola Hrvatske, ako se u tome ustraje, nastupit će nepopravljiva i pogubna šteta – upozorava Lambaša.


Na neprihvatljivu diskriminaciju djece s dijabetesom upozorila je Jelena Lenkić Pilko iz Zadra, majka dječaka s dijabetesom.


– HZZO je djeci s inzulinskom pumpom ograničio pristup senzoru Libre, koji je dostupan djeci u dobi do osam godina, kao da nakon toga prestaju bolovati od dijabetesa. To je diskriminacija već kod male djece. Želimo biti reproduktivni, pridonositi razvoju zajednice, ali nam se to ovakvim pristupom onemogućuje – veli Lenkić.