Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 28° 1
Sutra: 28° 28° 1
21. srpnja 2019.
Otežava oporavak od krize

Deflacija ruši cijene: Na pad cijena žale se poduzeća i Vlada, ali bankama to odgovara

Deflacija ruši cijene: Na pad cijena žale se poduzeća i Vlada, ali bankama to odgovara
Deflacija ruši cijene: Na pad cijena žale se poduzeća i Vlada, ali bankama to odgovara
Autor:
Objavljeno: 12. svibanj 2015. u 18:07 2015-05-12T18:07:00+02:00

HNB deflaciju ne smatra većim problemom pa neće oponašati Europsku središnju banku, koja je pokrenula veliko tiskanje novca, što je pozitivno utjecalo na eurozonu

ZAGREB » Cijene u Hrvatskoj padaju sve brže, što pojačava zabrinutost proizvođača i države, jer im to smanjuje prihode i otežava gospodarski oporavak zemlje. Tvorničke (proizvođačke) cijene padaju već dvije godine za redom, a prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u travnju su bile 3,1 posto niže nego prije 12 mjeseci. 

  Još nema službenih podataka o tome kakve je to posljedice ostavilo na travanjske cijene u hrvatskim prodavaonicama. No, maloprodajne cijene u pravilu padaju puno sporije od tvorničkih, osobito ako država poveća neke trošarine i poreze, kao što je to učinila u posljednje vrijeme. U svakom slučaju, potrošačke cijene (inflacija) prošle godine u Hrvatskoj pale su 0,2 posto, a u prva tri mjeseca ove godine pad se ubrzao na stopu od 0,4 posto na godišnjoj razini, prema najnovijim podacima iz Vlade. To znači da Hrvatska više od godinu dana nema inflacije. Pogodila ju je deflacija, što je nezabilježeno u novijoj povijesti. 

  Do deflacije, odnosno padanja cijena, došlo je zbog sve manje potražnje za proizvodima i uslugama, jer su građani, država i poduzeća bili pogođeni krizom i padom prihoda, što je većinu nagnalo na štednju i razduživanje. Deflacija se dodatno pojačala zbog pada cijena hrane, a osobito nafte. 

  – U nastavku godine očekujemo daljnji pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini, koji će prvenstveno biti podržan oslabljenom domaćom potražnjom, ali i izostankom inflatornih pritisaka s inozemnih robnih tržišta, procjenjuju analitičari RBA. 

  Potrošačima se pad cijena uvijek čini kao dobra vijest, jer će za isti novac kupiti više. Međutim, ovdje nije riječ o privremenim sniženjima i rasprodajama. Ako deflacija dulje potraje, dovodi do gospodarskih i financijskih poremećaja. Kad padaju cijene u prodavaonicama, smanjuju se i prihodi poduzeća od prodaje. Ako se to dogodi većini poduzeća, ona će morati rezati svoje troškove, smanjivati plaće i broj zaposlenih. 

  Ako gospodarstvo stoji u mjestu, ali zbog deflacije zarađuje manje, smanjit će se i kunska vrijednost bruto domaćeg proizvoda (BDP). Drugim riječima, ono što je počelo »rezanjem« cijena u prodavaonicama, nastavlja se neželjenim »rezanjem« BDP-a, a završava na bolnom kresanju izdataka državnog proračuna. 
 

  Ekonomisti procjenjuju da deflacija odgovora imućnima i štedišama, a osobito bankama. Njihov novac ne gubi na vrijednosti. Naprotiv, banke i ostali vjerovnici počinju bolje zarađivati na kamatama, jer im one donose više od njihova nominalnog iznosa.Deflacija je svojevrsni porez na dužnike, kojih u Hrvatskoj ima više nego ikad u povijesti. 

  Međutim, na rast cijena može utjecati ponajprije Hrvatska narodna banka, koja je i jedina odgovorna za inflaciju. HNB, pak, ne smatra deflaciju većim problemom i tvrdi da neće oponašati Europsku središnju banku, koja je u ožujku, u borbi protiv deflacije, pokrenula veliko tiskanje novca, što je pozitivno utjecalo na gospodarsku aktivnost u eurozoni i dodatno snizilo kamate na dugove. HNB tvrdi da bi dodatno tiskanje novca u Hrvatskoj ugrozilo financijsku stabilnost i vrijednost kune.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka