O krizi Vlade

Davor Božinović, šef Plenkovićevog ureda: “HDZ se ne boji istine o Agrokoru”

Zlatko Crnčec

Andrej Plenković je predsjednik Vlade i bit će to još dugo - Davor Božinović / Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Andrej Plenković je predsjednik Vlade i bit će to još dugo - Davor Božinović / Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Vlada Andreja Plenkovića je na zakonit način spriječila ekonomski tsunami u kojem bi nestali deseci tisuća radnih mjesta, propali brojni OPG-ovi i brojne tvrtke ovisne o sudbini Agrokora



Predstojnik Ureda predsjednika Vlade, Davor Božinović, u razgovoru za naš list govori o političkoj situaciji nakon razrješenja tri Mostova ministra.  


– Predsjedništvo HDZ-a je u četvrtak jednoglasno zaključilo dati podršku premijeru za njegovu odluku o razrješenju trojice Mostovih ministara, dalo mu mandat za sastavljanje saborske većine, a ako to ne bude moguće za nove parlamentarne izbore. Prema tome, HDZ je spreman za svaki od scenarija, unatoč činjenici da to nije bila naša želja. Vidjeli ste to i po nastavku sjednice Vlade i usvajanju seta takozvanih Mostovih zakona. Međutim, postoji elementarna politička logika po kojoj, ako mlađi partner, javno i pred kamerama, ide protiv odluke o povjerenju ministru financija iz reda starijeg partnera – da time jednostavno šalje poruku o kraju suradnje. Premijer u tom trenutku nije imao izbora već zahvaliti im se na dosadašnjoj suradnji jer su glasovanjem pokazali da se ne smatraju dijelom tima. To ne znači pad Vlade već, u ovoj fazi, HDZ svjestan vlastite odgovornosti i ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazi država, razgovara s potencijalnim partnerima o njezinoj novoj konfiguraciji. Kad bismo se vodili isključivo stranačkim interesima, HDZ-u novi izbori najviše odgovaraju, međutim, dajemo prednost mogućnosti slaganja nove većine jer bi to za Hrvatsku bilo u ovom trenutku najbezbolnije budući da se nalazi pred velikim izazovima na početku turističke sezone i primjene izmijenjene Schengenske uredbe o sistematskim kontrolama na graničnim prijelazima, situacije oko Agrokora, Ine i pogoršanja političko sigurnosnog stanja u regiji.


Podrška od početka


Hoće li nova Vlada biti funkcionalna ako se bude sastojala od 76 ili 77 zastupnika među kojima bi moglo biti i dosta onih s potpuno suprotnim političkim uvjerenjima?




– S manje zastupnika parlamentarne većine, Vlada može biti i stabilna i funkcionalna. Namjera nam je, svakako, osigurati potporu većeg broja zastupnika. HDZ se nakon izbora Andreja Plenkovića za predsjednika stranke jasno profilirao kao demokršćanska stranka desnog centra otvorena za suradnju s drugim strankama centra koje su joj svjetonazorski i programski bliske. Baš smo takvim pozicioniranjem stranke kreirali širi koalicijski potencijal. Kada smo nakon parlamentarnih izbora u rujnu prošle godine pregovarali o formiranju nove Vlade, Most je, doduše, bio naš prvi, ali ne i jedini mogući izbor. Dakle, i tada smo vidjeli mogućnost suradnje s drugim strankama koje imaju nama bliska stajališta i politička uvjerenja.


Ali među zastupnicima većine će, ako se ona sastavi, s jedne strane biti recimo Branimir Glavaš, a s druge Milorad Pupovac?


– HDSSB i SDSS od početka iz parlamenta podupiru Vladu Andreja Plenkovića.


Je li moguće da se izbor novog predsjednika Sabora odgodi do iza lokalnih izbora?


– Radimo na tome da novog predsjednika Sabora imenujemo što prije. Paralelno s prikupljanjem potpisa za smjenu Bože Petrova počeli smo s prikupljanjem potpisa za imenovanje Gordana Jandrokovića novim predsjednikom. Njegovo što skorije imenovanje važno je i s aspekta očuvanja stabilnosti državnih institucija. Dakle, HDZ u ovom trenutku nudi rješenje koje je na tragu stabilizacije stanja uoči lokalnih izbora, a odluka je na svim saborskim zastupnicima.


Petrov nema podršku


Božo Petrov najavljuje da će se prvo održati rasprava o povjerenju Zdravku Mariću, a tek potom o njegovoj smjeni. S druge strane HDZ praktički govori da je Petrov izgubio povjerenje Sabora i da bi se sam trebao povući prije rasprave o Mariću. Što će HDZ napraviti ako to Petrov ne napravi?


– Božo Petrov je predsjednik Sabora jer su ga na to mjesto birali zastupnici. U ovom trenutku on je suočen s činjenicom da apsolutna većina zastupnika svojim potpisom traži da bude smijenjen, čime je de facto izgubio legitimitet, a time i povjerenje Sabora za obnašanje svoje funkcije. To bi valjda svakome trebalo biti jasno, jer radi se o jednoj od tri najviše funkcije u državi. Iako važna, rasprava o izglasavanju nepovjerenja ministru financija nije u istom rangu prioriteta. O Mariću se zastupnici tek trebaju očitovati, o Petrovu su se već izjasnili.


Ali po toj logici u ovom trenutku legitimitet nema ni premijer Plenković jer ne znamo podupire li njega barem 76 zastupnika?


– Božo Petrov je zaprimio popis s pismenim zahtjevom za smjenom potpisanim od strane 79 zastupnika, skupljenih u par sati, a dio koji to nisu stigli učiniti bio je izvan Zagreba, ili su u SDP-u. I u zemljama oskudnije demokratske tradicije jasno je što bi u tom slučaju učinio svaki odgovoran političar. Za razliku od Bože Petrova, Andrej Plenković vodi i nastavit će voditi Vladu s punim demokratskim legitimitetom.


Nikola Grmoja je izjavio da vam je kazao da će zastupnici Mosta biti protiv Marića, što ste vi njemu odgovorili?


– Da mi je žao i da bi bilo fer dopustiti ministru da se brani. Također, dodao sam da bi u slučaju da se bilo kom ministru dokaže da se ogriješio o zakone on odmah bio smijenjen i ne bi o tome trebalo »pregovarati«. Inače mi je neprihvatljiva praksa po kojoj se ljudima sudi bez prava na obranu. Svjestan sam i važnosti percepcije u politici, ali ako ćemo se voditi isključivo percepcijom onda ćemo se svi skupa ubrzo naći u virtualnom svijetu, gdje činjenice više neće značiti ništa. To je definicija kaosa.


 Je li izvjesnije preslagivanje ili novi izbori?


– U ovom trenutku želimo postići dogovor o formiranju nove parlamentarne većine. Tom scenariju dajemo prednost zato što je to u aktualnim okolnostima najučinkovitiji put kojim ćemo osigurati očuvanje dosadašnjih i ostvarivanje daljnjih reformskih postignuća ove Vlade. I to zato što imamo odgovornost prema građanima i smatramo da je bolje izbjeći izlazak na parlamentarne izbore treći put u godinu i pol. Ako taj scenarij iz bilo kojeg razloga ne realiziramo, spremni smo i za nove parlamentarne izbore i nema nikakve dvojbe da bismo na njima pobijedili.


Velika koalicije nije realna


Je li konačno došlo vrijeme za veliku koaliciju?


– Stav HDZ-a o velikoj koaliciji sa SDP-om koja se nerijetko asocira s formiranjem vlade nacionalnog jedinstva je jasan: u ovom trenutku smatramo da ta koalicija nije realna ni potrebna. Nije realna jer se SDP još uvijek oporavlja od teškog poraza na prošlim parlamentarnim izborima. Iako sadašnje vodstvo te stranke u svakoj prilici, pa i ovoj aktualnoj, najavljuje kako je spremno preuzeti odgovornost, svima je jasno da ono ne ostavlja dojam da za to ima istinsku volju i sposobnost. Nije potrebna jer je Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem ostvarila mjerljive i konkretne rezultate kada je riječ o oporavku gospodarstva, a posebno kada je riječ o rješavanju kompleksnih pitanja kao što je to aktualna kriza u Agrokoru, otkup Ine, te održavanja stabilne financijske perspektive.


Ako preslagivanje ne uspije, bi li Andrej Plenković trebao podnijeti ostavku kao što je u praktički istoj situaciji prije godinu dana napravio Tomislav Karamarko?


– Jedino isto je što su svaki u svoje vrijeme bili na čelu HDZ-a. Karamarko nije bio premijer, niti je HDZ imao ovoliki broj zastupnika i koalicijski potencijal. Karamarko nije dao ostavku zbog neuspješnog preslagivanja, već zbog odluke Povjerenstva o sukobu interesa. Andrej Plenković je predsjednik Vlade i bit će to još dugo.


 Je li Karamarko bio u pravu kada se prije godinu dana želio riješiti Mosta?


– Ne znam što je želio Karamarko, tada nisam bio ni blizu središtu raspravljanja stranačkih politika i odlučivanja.


S čime ste nezadovoljni u ponašanju Mosta u zadnjih šest mjeseci, osim ovog slučaja sa Zdravkom Marićem?


– Ne želim se u novoj situaciji nabacivati blatom na bilo koga, pa ni na dosadašnje partnere u vlasti, iako vidim da oni to sad počinju činiti. O tom potom. Ipak, suradnju s Mostom od početka pratila je spoznaja da naš partner ne preže od odluka koje su bile u suprotnosti s odgovornom institucionalnom politikom kakvu zagovara i provodi premijer Andrej Plenković. Unatoč stanovitim nezadovoljstvima, kao stariji i veći partner popuštali smo u nadi da će to svojevrsno igranje oporbe unutar vlasti kopniti s vremenom, odnosno kad i mostovcima postane jasno da HDZ nema interes »progutati« Most već donositi najbolje moguće odluke za budućnost države. Čin s kojim su nas suočila trojica ministara u četvrtak pokazao je da su to više bile naše želje, nego realna procjena namjera naših dojučerašnjih partnera.


Pravna odgovornost


 Štiti li HDZ Ivicu Todorića?


– Vlada Andreja Plenkovića je na zakonit način vlasnika Agrokora uklonila iz upravljanja i imenovala privremenog upravitelja, omogućila je stvaranje nove likvidnosti, a time i sredstva za isplatu plaća radnicima, te dugova dobavljačima. Najvažnije od svega, spriječila je ekonomski tsunami u kojem bi nestali deseci tisuća radnih mjesta, propali brojni OPG-ovi, ali i brojne renomirane tvrtke ovisne o sudbini Agrokora. U Agrokoru su sada međunarodni revizori i savjetnici za restrukturiranje. Radi se o vodećim svjetskim stručnjacima koji imaju nešto više znanja iz financija i restrukturiranja od nekih naših eksperata za selfije s kiselim zeljem. Na njihov rad nema utjecaj ni Vlada, ni povjerenik, ni bivši vlasnik. Prve objave od kad je tamo gospodin Ante Ramljak govore o mogućim greškama u financijskim izvješćima, što bi – ukoliko se potvrde ili budu još gore – bio razlog za pravnu odgovornost. Tako postupa pravna država, kad svatko radi svoj posao i zato je potpuno suludo ovu vladajuću garnituru – koja je prva imala znanja i hrabrosti suočiti se s najkompleksnijim i najtežim problemom u povijesti hrvatskog gospodarstva – optuživati da nekoga štiti. Baš suprotno, kad su naši politički oponenti shvatili da smo uspjeli u ovoj fazi, počeli su neodgovornu kampanju u kojoj žele skupiti neki glas na izborima podmetanjem da tu netko štiti Todorića. Briga njih za radna mjesta i oporavak gospodarstva, a da smo mu mi, kao naši prethodnici, dali novce onda bi valjda sve bilo dobro.


Hoćete li podržati osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o Agrokoru?


– Na poziv izvanrednog upravlitelja Ante Ramljaka pokrenut je postupak donošenja odluke o imenovanju svjetski renomirane tvrtke PWC revizorom za financijska izvješća Agrokora u 2016., u kojima su savjetnici za restrukturiranje uočili određene nepravilnosti. Ako se u postupku revizije te nepravilnosti potvrde, pregledat će se i ranija financijska izvješća. Utvrđivanje stvarnog stanja u financijskim izvješćima važno je kako bi se mogao sagledati ukupan iznos Agrokorovog duga. To je jedna od temeljnih pretpostavki za uspješno restrukturiranje kompanije. Međutim, ti postupci moraju biti u rukama stručnjaka. Predsjednik Vlade jasno je rekao da će, utvrde li se nezakonitosti u poslovanju kompanije, prvi zatražiti odgovornost. U tom kontekstu se s razlogom postavlja pitanje što bi bila konkretna uloga saborskog istražnog povjerenstva o Agrokoru i njegova dodatna vrijednost? Žele li oni spriječiti da istina izbije na svjetlo dana jer stvaraju buku kojom bi ometali struku da otkrije sve činjenice? Tko se to boji istine? Ova Vlada sigurno ne. Plenković je u svega nekoliko tjedana riješio jedno od gorućih pitanja i uspio ishoditi od Europske komisije i Slovenije primjenu ciljane kontrole prijelaza Schengenske granice ukoliko čekanje bude duže od 15 minuta. Time je, odlučnom diplomatskom akcijom kojom je sam rukovodio, anulirana prijetnja koja se nadvijala nad ovogodišnjom turističkom sezonom.