Akcija Hipokrat

Darko Milinović: Mi smo DORH-u još lani prijavili liječnike i farmaceutske tvrtke

Danko Radaljac

Na zahtjev bivšeg ministra zdravstva, anonimne prijave podnio je tadašnji ravnatelj HZZO-a pa Milinović smatra da je nekorektno da sada novi ministar pod svoje okrilje uzima borbu protiv korupcije



ZAGREB Državno odvjetništvo nastavilo je jučer ispitivati osumnjičene farmaceute i liječnike u slučaju »Hipokrat«, koji su u dogovoru potkradali zdravstveni sustav i pogodovali rastu ove kompanije. Kako se pokazalo, prijave DORH-u prošle su godine podnesene protiv još dvije farmaceutske tvrtke, Belupa i Jadranskog galenskog laboratorija, a izgledno je da su na sličan način s liječnicima »poslovale« i druge farmaceutske tvrtke. Istraga u slučaju Hipokrat, priopćilo je jučer Državno odvjetništvo, provodi se u ovom trenutku nad 76 osoba te samim poduzećem Farmal, koji je u spisu osumnjičena pravna osoba. Za ukupno devetero osoba pod istragom USKOK-a je zatražio zadržavanje u pritvoru, o čemu će odlučivati Županijski sud u Zagrebu. Saznaje se i kako brojka od 76 osumnjičenih osoba nije nužna i finalna, jer se tek pregledavaju izuzetno opsežni materijali, koji bi mogli dovesti i do drugih privatnih i pravnih osoba.



Nijedan od liječnika s našeg područja nije pod istragom i vjerujem da takvih liječnika ovdje nema jer naši ljudi odgovorno rade svoj posao, kaže dr. Leonardo Bressan, predsjednik podružnice KoHOM-a za PGŽ i predsjednik Skupštine koncesionara PGŽ komentirajući aferu. 


– U sustavu zdravstva radim duže od ministra zdravlja i direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a moje mi iskustvo kaže, da ovakve afere nisu slučajne, dodaje Bressan koji smatra da je »tajming« za ovakvu istragu vrlo znakovit budući da će početkom iduće godine liječnicima obiteljske medicine od HZZO-a biti ponuđeni novi, po mnogo čemu, nepovoljniji ugovori. 




U cijeloj aferi Hipokrat, kako kaže Bressan, u javnosti se miješaju dvije osnovne stvari – korumpirani liječnici i oni koji su nekad primili pomoć za stručno usavršavanje.


 


– Ilegalno uzimanje novca za vlastite potrebe koje je za svaku osudu, brka se s pomoći za stručno usavršavanje koje je naša zakonska obaveza, a koje mi zbog ogromnih iznosa kotizacija ne možemo pokriti iz glavarine. Naša stručna usavršavanja se boduju, a s nedovoljnim brojem bodova u određenom vremenskom razdoblju mi gubimo dozvolu za rad, objašnjava Bressan. 


Kako je poznato, Farmal je proizvođač generičkih lijekova široke upotrebe koji uglavnom spadaju među cijenom najjeftinije koji se nalaze na listi HZZO-a. Poznato je i da liječnike obiteljske medicine upravo HZZO potiče na propisivanje jeftinijih lijekova.  


– Činjenica je da te lijekove na listu nismo stavili mi liječnici, već Ministarstvo zdravlja, podsjeća Bressan. (B. Č.)



Bivši ministar zdravstva, Darko Milinović, potvrdio nam je da je na njegov zahtjev tadašnji ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep u travnju 2011. godine proslijedio DORH-u anonimne prijave protiv više liječnika i tri farmaceutske tvrtke – Farmal, Belupo i JGL. 


– Činjenica je da smo mi to prijavili DORH-u, i nekorektno je od ministra Ostojića da sada borbu protiv korupcije uzima pod svoje okrilje – kaže Milinović.  »Ovo je jak udarac zdravstvenom sustavu. Etički kodeks koji smo prije dvije godine donijeli bio je kamen temeljac da se pokrene ova istraga, a ovom će se akcijom, koju pozdravljam, korupcija u zdravstvu dodatno smanjiti«, smatra Milinović.


– Korupcija je zlo koje nagriza društvo. Za takvo ponašanje opravdanja nema, ali treba znati uzroke, okolnosti koje su to omogućile  – komentira akciju »Hipokrat«, Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore (HLJK). Uzroci su, kaže, sljedeći: uvođenje jeftinih generika na listu lijekova nije pratila promjena propisa, pa su liječnici danas u poziciji da u propisivanju terapije odlučuju i između deset i više istovrsnih lijekova. »Stvoren je prostor za nadmetanje na tržištu, a pritom se ne biraju sredstva. Liječnici imaju velike ovlasti u propisivanju lijekova, a neki su pred tim izazovom očito pokleknuli«, kaže Portolan. U slučaju da se potvrdi sumnja da su ljekarnici u dosluhu s liječnicima primali virtualne recepte za virtualne pacijente kako bi od HZZO-a naplatili lijek kojem ističe rok trajanja, a onda ga bacili u koš, ili da su na druge načine pogodovali određenim farmaceutskim kućama na račun javnog zdravstva, mogli bi privremeno ili trajno ostati bez  licence za rad, veli Portolan.