Omjer plaća

Danci sa svojom prosječnom plaćom mogu kupiti 90 božićnih jela, Hrvati samo – 31

Bojana Mrvoš Pavić

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza



ZAGREB Hrvati će ovoga prosinca, procjene su Hrvatske gospodarske komore, potrošiti 12 milijardi kuna, što je pola milijarde kuna više nego lani. Koliko će, između ostalog, božićnih drvaca kupiti, nije poznato, no zato je Bisnode Hrvatska, tvrtka koja posluje u 18 država i vodeća je u segmentu prodaje poslovnih informacija i analiza, napravila zanimljivo istraživanje o tome koliko božićnih drvaca s prosječnom plaćom mogu kupiti Europljani. Četrdeset i devet – kaže njihov izračun, pri čemu Danci s prosječnom tamošnjom plaćom mogu kupiti najviše, čak 90 božićnih jela, a Česi najmanje, dvadeset i pet. Slijede Mađari, Slovaci pa Hrvati, koji bi od prosječne plaće mogli kupiti 31 božićno drvce prosječnih »gabarita«, zatim, s nešto više komada, Poljaci i Slovaci. Iznad europskog prosjeka su Finci, koji imaju plaću dovoljnu za 50 stabala, nakon njih Austrijanci i Šveđani, Norvežani i Belgijanci, koji si mogu priuštiti do 65 stabala. Nakon njih, iskaču Nijemci s kupovnom moći dovoljnom za 72 božićna drvca, dok bi »šumu« od 87 stabala, na samom vrhu, mogli imati Švicarci te, konačno, Danci, koji si s prosječnom tamošnjom plaćom mogu priuštiti čak 90 stabala.


Bisnode Hrvatska u svom istraživanju navodi i podatak prema kojem Europi svakog Božića treba oko 50 milijuna drvaca, čiji su top proizvođači Nijemci, koji na tržište plasiraju 19 milijuna jela, zatim Francuzi s oko devet milijuna, a slijede Danci, Belgijanci i Britanci. Da bi netko živio od sadnje i prodaje božićnih jela, navodi se u istraživanju, mora, prije svega, biti oboružan strpljenjem, jer će oko tri tisuće posađenih stabala na jednom hektaru zemlje moći u sječu tek nakon sedam godina; tražit će ulaganje od 12 tisuća eura, a dati profit od dvije tisuće eura manje. U Europi je pod nasadima jela 175 milijuna hektara, no prostora ima i za puno više, u čemu bi svoju priliku mogla otkriti i Hrvatska, bogata praznim poljoprivrednim zemljištem.


Možda će se i hrvatski građani uskoro još i više približiti europskom prosjeku od 49 stabala za jednu prosječnu plaću. Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, u listopadu je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 7.681 kunu, što je 37 kuna više nego u rujnu te 65 kuna ili 0,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u listopadu ove godine iznosila 5.642 kune i bila je 18 kuna veća nego u rujnu ove godine te 12 kuna ili 0,2 posto više nego u listopadu prošle godine, objavio je HGK.