Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. listopada 2019.
Veliki tjedan

Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 21. travanj 2019. u 8:54 2019-04-21T08:54:00+02:00

Spomen Kristova uskrsnuća diljem zemlje proslavit će se svečanim misama, koje će u većim gradovima predvoditi nadbiskupi i biskupi

ZAGREB Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće od mrtvih.

Spomen Kristova uskrsnuća diljem zemlje proslavit će se svečanim misama, koje će u većim gradovima predvoditi nadbiskupi i biskupi.

Uskrsno euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodit će nabiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, a prisustvovat će mu predsjednik Vlade Andrej Plenković s ministrima Marijom Pejčinović Burić, Damirom Krstičevićem, Markom Pavićem i Tomom Medvedom.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se nisu služile mise nego obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.

Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.

Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh, te slastice.

Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.

Djeca se za Uskrs igraju tradicijskim igrama u koje su uključene pisanice poput: tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima, uzme se svoje jaje i izabere se protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona, koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja.

U srednjem dijelu gornje Hrvatske, posebice u Prigorju i Zagorju, postoji tzv. pohod raspetnika ili križičara.

Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su »Kraljice neba«, »Uskrsnu Isus doista«, »Na nebu zora rudi« i dr. Poznato je oko 100 skladbi, koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo oko 30-ak ih se i danas pjeva.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Na blagdanskoj trpezi za Uskrs naći će se i čokolada

Diljem Europske unije Uskrs se slavi u skladu s različitim tradicijama i receptima, no čokolada je uvijek prisutna.

To nije vidljivo samo iz blagdanskih recepata i izloga trgovina, već to potvrđuju i službene statistike.

Prema statističkoj agenciji EU-a, Eurostatu, u čokoladi se uživa diljem EU-a, no samo nekoliko zemalja članica dominira u njezinoj proizvodnji.

Njemačka predvodi s udjelom od 32 posto u ukupnoj proizvodnji, što iznosi 1,3 milijuna tona europske čokolade, a iza nje slijedi Italija s 18 posto udjela i 700.000 tona proizvedene čokolade, kaže Eurostat na temelju podataka iz 2017.

Francuska i Nizozemska proizvode po devet posto, odnosno 400 000 tona čokolade, a Britanija s 300.000 tona čini sedam posto udjela u europskoj proizvodnji čokolade. Belgija, Poljska i Španjolska zajedno čine oko 16 posto.

Tih osam zemalja članica proizvodi preko 90 posto čokolade u Europskoj uniji. Europa je 2017. proizvela oko četiri milijuna tona čokolade u vrijednosti od oko 18,3 milijarde eura.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.