Iz DUUDI-ja ističu kako su u međuvremenu, tijekom ove godine evidencije i dokumentacije »uglavnom sređene« te vjeruju da će revizija poslovanja za 2015. pokazati zadovoljavajuće stanje. Naglašavaju i kako u nalazu revizije nisu zabilježene primjedbe da je oštećen državni proračun ili počinjena neka druga šteta te kako revizija nije imala primjedbi na tekuće poslovanje, darovanja, procjene, prodaje, prava služnosti, prava građenja, iskorištavanja mineralnih sirovina, natječaje za stanove ili za poslovne prostore, putovanja i slično.
Ponavljajući kako je stanje evidencije u revizorskom izvješću za 2014. rezultat stanja koje je DUUDI zatekao od svojih prethodnika, navode kako 42 trgovačka društva nisu bila evidentirana u poslovnim knjigama Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), a DUUDI je odlukom Vlade u 2014. preuzeo stanje iz poslovnih knjiga AUDIO-a gdje su analitički bile evidentirane samo dionice 7 trgovačkih društava.
U DUUDI-ju smatraju kako se njihovi rezultati ogledaju »u nikada boljim rezultatima rada ovog sustava te dobiti trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kao i procesima restrukturiranja«.
Potkrepljuju to podacima da je dobit trgovačkih društava u vlasništvu države u 2014. povećana 4,6 puta u odnosu na 2013., da je bruto dobit 47 poduzeća iznosila 2,14 milijardi kuna, dok su rashodi smanjeni za 7,4 posto.
Broj zaposlenih je smanjen za 11 tisuća ili 11,2 posto u trogodišnjem razdoblju, što su pokazali i podaci FINA-e, navode iz DUUDI-ja. Dodaju kako je trend smanjenja rashoda i zaposlenih te povećanja dobiti nastavljen i u ovoj godini – u šest mjeseci ukupni su prihod povećani za 5 posto, ukupni rashodi smanjeni za 19 posto, a broj zaposlenih smanjen za više od dvije tisuće.
»Na bazi zakupa i najma te utuženja postojećih ugovora s korisnicima poslovnih prostora i stanova u 2014. ostvareni su ukupni prihodi Državnih nekretnina u iznosu od oko 46 milijuna kuna, dok je u 2015. prihod porastao i u deset mjeseci iznosi oko 54 milijuna kuna. Ukupno je od rujna 2014. do listopada 2015. objavljen 21 natječaj za zakup poslovnih prostora i najam stanova te je ukupno oglašeno 481 nekretnina, dok je pristiglih ponuda bilo 1.070, a prema kriterijima natječaja odabranih je 194. Financijski priljev DUUDI-ja s osnova prava služnosti, zakupa, prava građenja, za eksploat protuzakonitu eksploataciju, obveze po ugovorim od 2 posto, prodaje zemljišta, stambenih i drugih objekata razvrgnuća suvlasničkih zajednica u 2014. je ukupno iznosio oko 60 milijuna kuna, te u 2015. oko 66,5 milijuna kuna«, zaključuje se u priopćenju DUUDI-ja.
U odgovoru na upite Hine o primjedbama koje je revizija iznijela na središnji registar državne imovine, iz DUUDI-ja ističu kako je prva javna objava tog registra »važan iskorak u uspostavljanju učinkovitijeg i transparentnijeg upravljanja državnim resursima«, ali i napominju kako je »imovina promjenjiva kategorija« i stanje se mijenja skoro pa na dnevnoj razini.
Ističu i kako ja važna smjernica Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH za razdoblje od 2013. do 2017. da svi podaci u Središnjem registru moraju biti konkretni, točni i redovito ažurirani, a kako bi pružali vjerodostojan uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu države.
Slijedom toga DUUDI je u lipnju ove godine objavio javni natječaj za prvu fazu ISUDIO – Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom, koji će značiti podatkovnu i programsku nadogradnju postojećeg sustava.
Realizacijom tog projekta planira se osigurati veća vjerodostojnost i validnost, ali i sistemska kontrola podataka, kažu u DUUDI-u, dodajući kako se prvom fazom ISUDIO projekta uz ostalo Registar državne imovine planira spojiti sa sustavima zemljišnih knjiga i katastra, preko Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), koji je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave.
Po podacima DUUDI-ja, u registru nekretnina na dan 28. kolovoza 2015. bilo je gotovo 1,02 milijuna nekretnina, od čega najviše, 604.603 poljoprivrednog zemljišta. U registru je i 306.868 šuma i šumskog zemljišta, javnih vodnih dobara 47.940, stambenih objekata 27.208, građevinskih zemljišta i građevina 14.817, poslovnih prostora 10.628, nekretnina koje koriste tijela državne uprave 1.297, a rezidencijalnih objekata ili vila 70. U registru je i 1.703 nekretnina u državnom vlasništvu nedefinirane vrste.
Državni ured za reviziju: negativno mišljenje DUUDI-ju
Državni ured za reviziju dao je nepovoljno mišljenje o poslovanju DUUDI-ja, jer je utvrdio niz nepravilnosti u poslovanju, od neurednog vođenja evidencije o imovini i nesavjesnog upravljanja nekretninama do neprovođenja postupaka javne nabave.
Stvaranje jedinstvena popisa državne imovine i unapređenje upravljanja bili su glavni ciljevi ureda osnovanog na početku mandata Vlade Zorana Milanovića. Početkom 2014. objavljen je registar u kojem su popisane državne nekretnine te dionice i udjeli u trgovačkim društvima. Međutim, nalaz revizije pokazao je da je taj registar nepotpun, a podaci nepouzdani.
Utvrđeno je, naime, da se istovrsni podaci kojima raspolažu pojedini odjeli unutar DUUDI-ja značajno razlikuju s obzirom na to da poslovanje između jedinica nije povezano. Tako, primjerice, u poslovnim knjigama nije evidentirano stečeno i prodano (otuđeno) zemljište.
Uz to, podaci iz Registra državne imovine razlikuju se od onih u poslovnim knjigama DUUDI-a. Tako odjel zadužen za Registar državne imovine raspolaže podacima o dionicama i udjelima 59 tvrtki od strateškog i posebnog interesa, a u poslovnim knjigama koje vodi Odjel za računovodstvo evidentirane su dionice i udjeli u samo osam društava. Zbog toga je u poslovnim knjigama evidentirana vrijednost dionica i udjela kojima upravlja DUUDI manja za 16,6 milijardi kuna od vrijednosti iz Registra i obavijesti Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD).
Nadalje, prema nalazima revizora potraživanja za naknade prema pojedinim ugovorima o pravu građenja, pravu služnosti i zakupu zemljišta nisu naplaćena ili se ne naplaćuju pravodobno, praćenje naplate naknada je otežano jer se pojedine naknade uplaćuju na račun državnog proračuna, a pojedine na račun Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Pojedina potraživanja za naknade uopće nisu evidentirana u poslovnim knjigama pa revizori zaključuju da je upitna njihova naplata.
Revizori su utvrdili i značajne propuste u javnoj nabavi. Tako su bez primjene propisanih postupaka javne nabave nabavljene usluge u vrijednosti 1,56 milijuna kuna.
