Gazda pod istragom

DORH: Todorić lažirao izvješća od 2006. Agrokor nije bio profitabilan, ali je isplaćivana dividenda, plaćan lov u Africi…

Jagoda Marić

snimio Davor Kovačević

snimio Davor Kovačević

Tužiteljstvo smatra da je Agrokor bio kula od karata, odnosno da ta kompanija nije pozitivno poslovala već od 2006. 



ZAGREB – Koncern Agrokor smatran je u hrvatskoj javnosti do kraja 2016. godine uspješnom tvrtkom, no sada Državno odvjetništvo smatra da je to bila kula od karata, odnosno da ta kompanija nije pozitivno poslovala već od 2006. godine, pa će pokušati dokazati da je Ivica Todorić sa svojim suradnicima zapravo sastavljao financijska izvješća koja nisu bila istinita.


Vidljivo je to iz pisanog obrazloženja odluke sutkinje Emme Arbuthnot o izručenju Ivice Todorića Hrvatskoj. U tom obrazloženju sutkinja navodi da je tužiteljica Sandi Ljubičić kazala da dokazi upućuju na opravdanu sumnju da kompanija koja se smatrala »veoma uspješnom nije bila profitabilna (nije imala operativne dobiti) još od 2006. godine«. No, unatoč tome je »isplaćivala dividendu Ivici Todoriću«, ali je podmirivala i njegove privatne račune, pa se tako primjerice navodi plaćanje lova u Africi i prepariranje životinja.


Angažirani forenzičari


Na drugom mjestu tako se ističe da je u Europskom nalogu za uhićenje hrvatsko pravosuđe istaknulo da je Todorić naložio da kompanija plati privatne račune njegove obitelji u iznosu od 1,5 milijun eura, milijun funti i 221 tisuću dolara. U obrazloženju se navodi i to da su suokrivljenici tužiteljima dali brojne detalje koji podupiru sumnje Tužiteljstva, te da »izgleda najmanje njih dvoje tereti Todorića«. Ističe se i da je 12 okrivljenika kazalo da je Todorić bio odgovoran za financijska izvješća.




Što se tiče sumnji da tvrtka, koja se prikazivala uspješnom, zapravo nije poslovala pozitivno još od 2006. godine, dakle cijelo desetljeće prije nego je postalo jasno da ne može financirati svoje obveze, DORH je za provjeru poslovanja u tom razdoblju angažirao financijske forenzičare u ožujku ove godine.


Već ranije je izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom angažirala PricewaterhouseCoopers za reviziju izvješća i prema njima je Agrokor u 2015. i 2016. godini prikazivao lažno pozitivno poslovanje, dok je zapravo bio u gubitku. Sada bi forenzičari trebali pročešljati poslovanje za jedno cijelo desetljeće i vidjeti je li već tada Agrokorovo poslovanje bilo negativno, iako je kompanija svojim dioničarima, a najveći je Ivica Todorić, cijelo vrijeme isplaćivala dividendu.


Prema konsolidiranim izvješćima koja su prije otvaranja postupka izvanredne uprave objavljena na stranicama Agrokora, ta je tvrtka od 2009. do 2015. godine svojim vlasnicima isplatila gotovo 807 milijuna kuna dividende, od čega je najveći dio otišao Todoriću.


Na službenim stranicama koncerna Agrokor objavljena su financijska izvješća od 2010. godine i za svaku od tih godina, izuzev 2014. godine, Agrokorova operativna dobit bila je od 1,5 do 1,8 milijardi kuna. No, kad bi tvrtka platila kamate i porez, prikazivala je neto dobit i do 400 milijuna kuna, izuzev 2014. godine. Sada će DORH pokušati dokazati da te operativne dobiti zapravo nije bilo, a u tome bi mu trebali pomoći forenzičari.


Češljanje poslovanja


Upravo je taj veliki posao češljanja poslovanja od 2006. godine razlog zbog kojeg su se Todorićevi odvjetnici protivili izručenju jer vjeruju da će pripreme za izvješće o poslovanju za tako dugačko razdoblje trajati najmanje šest mjeseci. Todorićeva odvjetnica Jadranka Sloković procijenila je i da bi istraga mogla trajati najmanje 18 mjeseci, te da suđenje ne mora početi ni dvije godine nakon toga, a da bi Todorić cijelo to vrijeme mogao biti u pritvoru.


No, sutkinju ti argumenti nisu uvjerili da Todorića možda ne bi trebalo izručiti Hrvatskoj, kao ni oni koje je iznio britanski ekonomist William Bartlett o tome da su hrvatske vlasti trebala spriječiti rast Agrokora, da su umjesto donošenja lex Agrokor trebale restrukturirati kompaniju, da progone Todorića kako bi se prikrila činjenica da je ministar financija Zdravko Marić bio visokorangirani zaposlenik tog koncerna, te da je tadašnji predsjednik parlamenta Božo Petrov podnio kaznenu prijavu protiv Todorića.


Sutkinja je istaknula da država nije mogla utjecati na odluke kompanije u privatnom vlasništvu, da ne smatra značajnim to što je Marić prije angažmana u Vladi radio u Agrokoru, a što se tiče lex Agrokor navodi da je to bila jedna od mjera za kojom je Vlada mogla posegnuti te da ne može procijeniti je li baš ona bila i najbolja. Napominje i da je Petrov, kao predsjednik Sabora prijavu mogao podnijeti nakon pritužbi građana, da su to nakon njega učili i brojni drugi, pa između ostaloga i Sberbank i to za lažiranje financijskih izvješća.


Što se tiče Bartlettove primjedbe da Ivica Todorić ne može sam odgovarati za ono što se događalo u Agrokoru, sutkinja napominje da tako neće ni biti, jer osim njega DORH tereti još 14 potencijalnih okrivljenika.