Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 4
Sutra: 3° 3° 4
16. prosinca 2018.
Tradicija

DODIJELJENE NAGRADE HHO-A Grabar-Kitarović: Pitanje ljudskih prava prije svega socijalno pitanje

Foto D. Jelinek
Foto D. Jelinek
Autor:
Objavljeno: 8. prosinac 2018. u 21:42 2018-12-08T21:42:00+01:00

Pitanje ljudskih prava danas u Hrvatskoj prije svega je socijalno pitanje, poručila je večeras predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na tradicionalnoj dodjeli nagrada za naročite dosege u zaštiti i promicanju ljudskih prava, koje je Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) ove godine dodijelio pravniku, diplomatu i političaru Ivanu Šimonoviću, svećeniku i zaštitniku izbjeglica Tvrtku Barunu, novinarki HTV-a Ani Tomašković te odvjetniku Ahmedu Žiliću iz Bosne i Hercegovine.

Usavršavajući ljudska prava čovjeka i manjina, kazala je u pozdravnome govoru predsjednica Republike, »Hrvatska kao da je zanemarila da su i većini ugrožena prava i slobode«, objašnjavajući da »prije svega misli na socijalnu ugroženosti širokih slojeva građana«. »Propustili smo investirati u izgradnju socijalno hohezivnog društva«, kazala je i pozvala vladu i parlament da donesu zakone koji će pridonijeti poštenijoj raspodjeli bogatstva i izgradnji socijalne države. »Nije čovjek radi kapitala i profita, nego kapital treba služiti čovjeku«, poručila je predsjednica.

Nagrade HHO-a za ljudska prava ove su godine dobili pravnik, diplomat i političar Ivan Šimonović, bivši pomoćnih Glavnog tajnika UN-a za ljudska prava; isusovački svećenik i voditelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun; novinarka Hrvatske televizije i urednica dugogodišnje popularne emisije »Normalan život« Ana Tomašković te bosanskohercegovački odvjetnik Ahmed Žilić.

Svečanost je započela govorom Ivana Šimonovića, koji je upozorio kako se stanje ljudskih prava u svijetu, nakon »dva desetljeća zlatnog doba nakon pada Berlinskog zida«, posljednjih godina pogoršava. »Sve je više globalnih podjela, a jačaju ksenofobija, nacionalna isključivost i diskriminacija. Politika nacionalnih interesa postaje jača od politike ljudskih prava«, kazao je Šimonović.

Prema njegovu tumačenju, neuspjeh Arapskog proljeća uzrokovao je režimsku represiju, a ona sukobe i brojne izbjeglice, što je jedan od razloga da u Europi raste »plima neizvjesnosti« i straha. Populisti, nastavio je Šimonović, siju strah i obećavaju zaštitu, ako se ograniče ljudska prava. No to, prema Šimonoviću, nije rješenje. »Opća deklaracija o ljudskim pravima jedan je od najsjajnijih dokumenata u ljudskoj povijesti: samo trideset njezinih članaka promijenilo je svijet.« Danas, »izbjeglice neće zaustaviti žica, nego poboljšanje uvjeta života u njihovim zemljama. Ne treba nam izolacionizam, nego jačanje solidarnosti. Ne treba nam manje, nego više ljudskih prava«. Šimonović je zaključio dramatičnom poantom: »Pitanje je hoće li riječ budućnosti biti 'povratak u normalu', ili 'nikad više', koju smo već izgovorarali nakon najvećih tragedija u povijesti. Odgovor na to pitanje ovisi samo o nama«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka