foto Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Kad bi se tako postupalo u Europi i kad bi se strani političari proglašavali personom non grata, onda bi to izazivalo skandale velikih razmjera, kaže Ivica Maštruko, bivši hrvatski veleposlanik
Novi diplomatski rat između Hrvatske i Srbije vodi se institutom »persona non grata« (nepoželjna osoba), odnosno proglašavanjem koji je ministar susjedne zemlje, nepoželjan u Hrvatskoj, a koji je nepoželjan u Srbiji. Pa je tako najprije Hrvatska za nepoželjnu osobu proglasila Aleksandra Vulina, srpskog ministra obrane, koji je želio doći u selo Mlaka u blizini Jasenovca, gdje su molitveno sjećanje za žrtve tog koncentracijskog logora predvodili mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije te srpski crkveni patrijarh Irinej. Tamo je on inače uobičavao dolaziti i komentirati zločine ustaškog režima.
Hrvatske vlasti su najprije pustile glas da bi Vulinu zbog njegovih ranijih izjava mogle onemogućiti dolazak, a onda, nakon što je izjavio da o njegovu dolasku u Hrvatsku može odlučivati jedino Aleksandar Vučić kao zapovjednik Vojske Srbije, a nikako ne hrvatski ministri, odlučile su ga smjesta demantirati pa je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo da je Vulin »persona non grata« i da do daljnjega nije dobrodošao u Hrvatsku. Onda je srpska vlada u četvrtak odlučila uzvratiti istom mjerom, pa je recipročno ulazak u Srbiju do daljnjega onemogućen hrvatskom ministru obrane Damiru Krstičeviću. Budući da je i on ministar obrane, on im se učinio ‘najrecipročnijim’ za takav diplomatski odgovor Hrvatima.
Trojica na listi
Aleksandar Vulin je treća osoba u proteklih 27 godina koja je proglašena kao »persona non grata« u Hrvatskoj, a da pritom osoba nije bila akreditirani diplomat u Hrvatskoj. Nepoželjnim u Hrvatskoj bio je odmah poslije Oluje 1995., na Tuđmanovo inzistiranje, bio proglašen Šveđanin Carl Bildt, a Vlada Tihomira Oreškovića je u ožujku 2016. nepoželjnim bila proglasila Šešelja.
Što će se još događati i hoće li Hrvatska sada ići dalje pa povući veleposlanika iz Beograda Gordana Bakotu na konzultacije u Zagreb, vidjet ćemo. Ne bi to bilo pametno, ali je lako moguće jer je narativ o Srbiji i Srbima već desetljećima u Hrvatskoj jako poželjno nacionalističko političko sredstvo kojim se nerijetko kompenzira neuspješna domaća ekonomska i druga politika. U Beogradu su takve manipulacije i gore, ali nas zanima prije svega hrvatska politika i ono što se ovdje događa, jer mi ovdje živimo.
Srbija sada više treba Hrvatsku nego što Hrvatska treba Srbiju, jer je Srbija u pregovorima za ulazak u EU pa se stoga mora pretvarati da joj je stalo i do proklamiranih europskih vrijednosti i do dobrosusjedskih odnosa.
Možda i previše relaksirani
Hrvatska vlada je u relaksiranijoj poziciji, možda i previše relaksiranoj, pa smatra da ona u potpunosti određuje uvjete o budućim odnosima Hrvatske i Srbije, ali nije baš tako. A Plenkoviću bi u situaciji kad su mu radikalni HDZ-ovi desničari zbog Istanbulske konvencije okrenuli leđa, zaoštravanje sa Srbijom možda moglo priskrbiti koji postotak ili dva viši rejting. Ali, još i daljnje zaoštravanje ne samo da nema smisla nego je i opasno, jer lako diže na noge one koji mrze, u obje zemlje. Nakon posljednje odluke Beograda, bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić komentirala je da bi sada bilo dosta, da treba spustiti tenzije i da je Hrvatska kao članica EU-a odgovorna to učiniti. No, Josip Đakić, saborski zastupnik HDZ-a i šef HVIDRA-e, koji je na središnjem zagrebačkom trgu zajedno s Kelemincem i društvom bio žestoko prosvjedovao kad je Aleksandar Vučić dolazio u Zagreb, smatra da Hrvatska sada treba prekinuti diplomatske odnose sa Srbijom.
Jasenovac-Bleiburg-Oluja
Dobro nam je svima poznato da se hrvatsko-srpski odnosi ubrzano pogoršavaju nakon povratka saborske delegacije iz Beograda. A tom pogoršavanju, i bez ovako izvanrednih događaja, ionako svake godine pogoduje komemorativno-svečarski niz različitih obilježavanja Jasenovac-Bleiburg-Oluja.
Samo Šešeljevo hvalisanje bez dokaza
Nakon što je Vojislav Šešelj navodno gazio hrvatsku zastavu u holu srpske skupštine a o čemu nema svjedoka, a niti dokaza nego samo Šešeljevo hvalisavo priopćenje, Jandrokovićeva delegacija otišla je, vjerojatno sugestijom i odlukom premijera Plenkovića. Srbi se jesu na izvjestan način ispričali zbog incidenta, ali tako da je predsjednik Aleksandar Vučić pretjerano i lažno opisao neugodnosti za svog boravka u Zagrebu, rekavši i to da je prije nego što je stigao u Zagreb spaljeno nekoliko srpskih zastava – što je laž.
Otkako je osuđen kao ratni zločinac, Šešelj najavljuje da će »nastaviti ratne zločine«. Zastupnica Demokratske stranke iz Novog Sada Aleksandra Jerkov pretrpjela je teške uvrede i zastrašivanja u samoj Narodnoj skupštini Srbije. Šešelj je najavio miting u Hrtkovcima, gdje je mitingašio i 1991. i tako pridonio istjerivanju žitelja Hrvata. No, Šešelj je, kako je u jednoj od svojih boljih izjava kazala predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, problem Srbije, a nije naš problem.
Očekivan isti potez s druge strane
Ivica Maštruko, bivši hrvatski veleposlanik, kaže nam da je diplomatski neuobičajen ovakav potez da se nekoga proglasi nepodobnom osobom. Onda se apsolutno može očekivati isti potez s druge strane, kao što se i sada dogodilo. Kad bi se tako postupalo u Europi i kad bi se strani političari proglašavali personom non grata, onda bi to izazivalo skandale velikih razmjera, kaže Maštruko. On navodi da je bilo situacija u kojima su pojedini ministri, grčki na primjer, znali uvrijediti nekog njemačkog dužnosnika, ali nitko nije proglašavan nepoželjnom osobom. Ili se takve nastupe jednostavno ignorira ili se pak na to uzvrati istim rječnikom. Ali da se zbog toga nekoga proglasi personom non grata, kao što se sada dogodilo u Hrvatskoj a u Srbiji je na isti način uzvraćeno, jedna je vrsta presedana, smatra Maštruko.
Da se tako postupalo dosad, onda su i na jednoj i na drugoj strani mogli biti sačinjeni dugački popisi, a to bi bilo apsurdno. Pomalo ispada smiješno ovakvo ponašanje dviju država, kaže nam Maštruko.
I za odlazak hrvatske delegacije iz Beograda, Maštruko kaže da se odlazak nije trebao dogoditi. U slučaju bilo kakvog incidenta, dakle, i ovakvog kakvog je počinio Vojislav Šešelj, sačeka se reagiranje suprotne strane. Dakle, zbog neugodnog događaja, incidenta, delegacija odgodi prvi daljnji sastanak u rasporedu i sačeka reagiranje domaćina idućih sat-dva. Nakon što domaćin reagira, u ovom slučaju je to predsjednica parlamenta, posjet se nastavlja dalje svojim tokom. To je normalni postupak, govori Ivica Maštruko.
Da Trump tako reagira, ne bi niti jednu zemlju u svijetu posjetio. Jer, svaki put su neke demonstracije protiv njega, paljenje američkih zastava ili slično. Tako je i kad Putin negdje dolazi. A ovo je kao svađa djece u dječjem vrtiću, komentira Maštruko.
