Za naš list o presudi Visokog trgovačkog suda

DENIS SMAJO Dužnici koji su izgubili na valutnoj klauzuli, trebaju razmisliti i o naknadi za duševnu bol

Bojana Mrvoš Pavić

Denis Smajo / Foto Davor Kovačević

Denis Smajo / Foto Davor Kovačević

Proces je najteži bio onima koji su izgubili imovinu, zdravlje, obitelji. Više je ljudi zbog teške financijske krize na sebe diglo i ruku. Sad će barem njihove obitelji moći dobiti kakvu-takvu zadovoljštinu



ZAGREB Jedan od prvih članova Udruge Franak, u njoj aktivan unatrag šest godina i danas čelnik udruge, Denis Smajo, za naš list govori što znači pravomoćna presuda Visokog trgovačkog suda, kojom je valutna klauzula u »švicarcima« proglašena ništetnom, čime postaju ništetni i ugovori dužnika s bankama, koji će od njih privatnim tužbama moći tražiti naknadu štete. Satnik Smajo je – kao pripadnik Oružanih snaga RH i vojni pilot na protupožarnom avionu te nastavnik letenja – u zraku izborio mnoge bitke s vatrenim stihijama, a sad, zajedno s timom iz udruge i odvjetnicima, i ovu veliku bitku protiv osam banaka.


Pomogle i mjere


– Čestitam svima koji su na ovome radili, čestitam dužnicima, kao i hrvatskom pravosuđu, koje je ovim položilo jako velik i važan ispit te presudio u skladu sa stavom Europskog suda. Jako sam zadovoljan.


Prošlo je točno pet godina od prvostupanjske presude suca Trgovačkog suda Radovana Dobronića koja je, čini se, bila vizionarska. Je li spor predugo trajao?




– Ne možemo se žaliti, budući da znamo koliko inače sporovi traju. Proces je najdugotrajniji i najteži bio onima koji su zbog kredita izgubili imovinu, zdravlje, obitelji, brakovi su se raspadali. Više je ljudi zbog teške financijske krize na sebe diglo i ruku – znamo za nekoliko slučajeva pouzdano, jer su nam to otkrile njihove obitelji, a tko zna koliko ih je još za koje ne znamo. Pravosuđe im tada nije moglo pomoći no sad će barem njihove obitelji moći dobiti kakvu-takvu zadovoljštinu.


Znate li koliko je ljudi u ovrhama zbog neotplaćivanja kredita izgubilo nekretnine?


– Nekoliko tisuća nekretnina je u različitim fazama ovršnog postupka, no i deložacija je bilo dosta. Pravosuđe nije moglo pomoći, ali se nastojalo ljudima olakšati kroz tri druge mjere, vrijedne oko deset milijardi kuna – snižavanjem kamatne stope, zamrzavanjem tečaja i konverzijom kredita. Te su mjere pomogle sigurno polovici zaduženih da do ovršnog postupka, iz kojeg povratka nema, niti ne dođe.


Svi koji su izgubili na valutnoj klauzuli moći će tražiti odštetu, jednako tako i oni koji su nekretnine izgubili mogu potraživati novčanu naknadu i zatezne kamate?


– Svatko se može i treba osobno angažirati oko eventualne tužbe, savjetovati s odvjetnicima, vidjeti što je potrebno učiniti. Ja bih, osobno, čak razmislio i o naknadi štete za duševnu bol, ali oko toga se svakako treba konzultirati s pravnim stručnjacima.


Ekonomska prisila


Osim onih koji su otplatili kredite ili ih još plaćaju u švicarskim francima, hoće li naknadu štete moći tražiti i oni koji su kredite konvertirali?


– Kredita je bilo oko 120 tisuća, a oko 53, 54 tisuće njih je konvertirano, većinom su to stambeni krediti. Postoji razlika između onih koji su otplatili kredite, i onih koji su ih konvertirali, jer će banke sigurno osporavati ništetnost ugovora zbog korištenja prava na konverziju. Naš je stav u udruzi da je Zakon o obveznim odnosima jasan – nikakva nagodba ne može popraviti ništetan ugovor. U konverziji nije ni bila riječ o nagodbi, već o ekonomskoj prisili građana – koji se više nisu mogli kockati i konverziju su prihvatili, dok je za banke to bila zakonska prisila, ne nagodba. Čak i da je bila riječ o nagodbi, zna se što su posljedice ništetnosti – svatko mora vratiti ono što je dobio od drugoga. U ovom slučaju, kad imamo utvrđeno nesavjesno i nepošteno poslovanje banaka, Zakon o obveznim odnosima daje pravo i na zateznu kamatu na svaku našu uplatu, dok banka prema nama to ne može tražiti jer je bila nesavjesna, odnosno nepoštena.