Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 1
Sutra: 11° 11° 1
14. studenoga 2018.
Kriza štiti kriminal

Čikotić: 'Vlada je blokirala rad energetskih tvrtki zaštitom HNS-ovog kadra u upravama'

Vlada je pala zbog zaštite kriminala u Agrokoru, ali i energetike – Ante Čikotić / Foto M. ĆIKOTIĆ/PIXSELL
Vlada je pala zbog zaštite kriminala u Agrokoru, ali i energetike – Ante Čikotić / Foto M. ĆIKOTIĆ/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 15. svibanj 2017. u 11:17 2017-05-15T11:17:00+02:00

Riječ je o kadrovima u velikim tvrtkama poput HEP-a, Janafa i drugih, kojima je odavno istekao mandat, što znači da nemaju legitimitet, a pred tim je tvrtkama ogroman posao. Postojeće uprave nisu dovoljno motivirane i nemaju autoritet unutar svojih trgovačkih društava. To je bio glavni problem

Zajedno s ministrom zaštite okoliša i energetike Slavenom Dobrovićem, iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike morao je otići i njegov stranački kolega, donedavni državni tajnik za energetiku Ante Čikotić, 34-godišnji inženjer strojarstva koji je nepunih pola godine bio prvi čovjek hrvatske energetike, zadužen za resor u kojem su najveće tvrtke – INA, HEP, Janaf i druge. Otvorio je brojne »frontove« i ulovio se u koštac sa sređivanjem stanja na tržištu plina, obnovljivih izvora energije, centralnog grijanja. Za Vladu je pripremio povratak Ine u hrvatske ruke, gurao projekt LNG terminala na Krku i trebalo mu je, kaže, još najviše godina dana da sve stavi na mjesto. Na odlasku iz ministarstva odrekao se prava na tri cijele, i još tri polovice dužnosničke plaće, ukupno 70.000 kuna. Vlada je, kaže Čikotić u razgovoru za naš list, pala zbog Agrokora, ali i energetike – nekim se stvarima, napominje, legitimitet nije moglo dati.

Stranačka kontrola

– Vlada je pala zbog krize u Agrokoru, u kojem se štitilo kriminal. Problem je bio, međutim, to što se štitilo i kadrove u energetici, zbog čega smo isto imali problem u suradnji s HDZ-om. Riječ je o kadrovima u velikim tvrtkama poput HEP-a, Janafa i drugih, kojima je istekao mandat, a koji su bili pripadnici političkih stranaka drugih opcija.

Mislite na HNS-ov kadar?

– Gospodin Ivan Vrdoljak je i dalje na čelu skupštine Janafa, na primjer. On je i dalje nominirani Vladin pregovarač s MOL-om, nije razriješen. Više smo puta HDZ-u ukazivali na to, bez pomaka. U HEP-u i drugim energetskim kompanijama bili smo nezadovoljni sporošću uprava, vidjelo se da nema povjerenja prema nama, postojao je strah da u te tvrtke, preko javnih natječaja na kojima smo inzistirali, ne dođe novi kadar kojeg se neće moći stranački kontrolirati. Postojeće uprave nisu dovoljno motivirane i nemaju autoritet unutar svojih trgovačkih društava. Odavno su im istekli ugovori, što znači da nemaju legitimitet, a pred tim je tvrtkama ogroman posao. To je bio glavni problem.

Projekt LNG terminala ne smije biti usporen

Iz Mosta se može čuti i to kako će Vlada nakon Mostovog odlaska usporiti projekt LNG temrinala na Krku kako bi se »ispričala« Rusima za probleme Sberbanke u Agrokoru. Dolaskom LNG-a na Krk već krajem 2019. godine smanjio bi se uvoz ruskog plina.

– Taj projekt nipošto ne smije biti usporen. Napokon smo došli do točke u kojoj sve ovisi o nama samima. EU nam je podrška, dali su nam zadnju šansu, i projekt moramo pokrenuti. Rok je kraj 2019., početak 2020. LNG nije važan samo kao novi dobavni pravac plina, već za cijeli riječki prsten. Nakon sanacije Dina Petrokemije, koju smo osmislili, i dolaska LNG-a, paralelno se može razvijati proizvodnja električne energije i nova proizvodnja u Dini – bilo polietilena ili nečeg drugog, jer je riječ o izvrsnoj lokaciji sa infrastrukturom, a država bi se sanacijom uknjižila u njeno vlasnišvo.

Termoelektrana Urinj bila bi pak spojena na plin, a svojom bi otpadnom toplinom – parom i toplom vodom, grijala dio Rijeke, i samoj rafineriji prodavala usluge. Luka Rijeka bi dobila golemu količine rashladne energije za hladnjače koje bi bile smještene na Krku. To je bio naš cilj – fantastičan položaj i potencijale Hrvatske iskoristiti najviše što se može.

Znači li to da HDZ-u taj kadar odgovara, ili se samo odugovlačilo s odabirom novih uprava javnim natječajem?

– Da im ne odgovara, dogovorili bi se drugačije. HNS-ovom kadru je trebalo zahvaliti na suradnji, i na njihova mjesta staviti ambicioznije ljude s boljim referencama, izabrane na natječajima. To nam je bio problem i u Oreškovićevoj, i u Plenkovićevoj vladi. Frustrirajuće je bilo voditi sektor energetike, bez mogućnosti odlučivanja, pa makar i zajedničkog. Most nigdje nije htio zabadati svoju zastavu, ali minimum pristojnosti znači da, ako ti je neki sektor dan na upravljanje, da onda možeš donositi i odluke. Nije bilo njihove iskrene namjere da bude suradnje. Na početku suradnje s Plenkovićem imali smo velike nade u njega osobno da će se ići u potrebne promjene, no do toga nije došlo. Nažalost, izabrao je lakši put i oslonio se na ljude unutar svoje stranke, koji mu nisu davali prave informacije.

Zaostali problemi

Što vas je zateklo u energetici, kakvo ste stanje našli?

– Nismo imali vremena baviti se zaostalim problemima jer smo znali da moramo biti jako brzi. U malo vremena smo pustili u javno savjetovanje kvalitetan, novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji bi trebao biti osnova za poboljšanje investicijske klime u Ini, nakon što se ona opet vrati u vlasništvo države. Temeljno pitanje hrvatske energetske strategije je obnova rezervi nafte i plina. Idemo prema postfosilnom dobu i obnovljivim izvorima energije, no dotad nam trebaju i nafta i plin, posebno plin, kao »tranzicijski« energent. Nije dovoljno samo napraviti LNG na Krku, interkonekciju s BiH, Slovenijom, priključiti se na nove plinovode iz Azerbajdžana i Rusije nego je pitanje kako doći, ovdje, do novih količina plina.

MOL je taj segment u Ini najviše zanemario. Nije se ulagalo u obnovu rezervi, i na tome smo najviše inzistirali. Izdan im je čitav niz dozvola u ovo malo vremena kako bi se povećalo eksploataciju. Ovakvim tempom novih istraživanja, međutim, za par godina možemo očekivati da ćemo imati samo dvadesetak posto domaće proizvodnje, ostalo ćemo morati uvoziti, jer sad već uvozimo polovicu potrebnog plina. Pripremali smo i Zakon o tržištu plina koji uređuje to područje, novi Zakon o toplinarstvu, dali smo napraviti studiju ekonomske isplativosti razdjelnika, koji su se pokazali neisplativima. Planirali smo cijeli investicijski ciklus u toplinarstvu, zahvajujući kojem bi se za centralno grijanje u zgradama koristili plin i obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunce i geotermalni izvori.

Napravit ću od Splita energetski neovisan grad

Mostov ste kandidat za gradonačelnika Splita. Kakve planove imate za grad?

– Građani Splita će, kao prvo, znati kud odlazi njihov novac, a proračun treba biti javan i na uvid svima. Split je grad nezavršenih projekata, a ja sam projektno orijentiran. Želim konkretno i mjerljivo rješavati probleme kojih u Splitu ima na svakom »kantunu«. Okupio sam mlade, beskompromisne, marljive ljude koji su spremni za promjene, i čiji je prosjek godina 34. Kandidaturu sam najavio sa sloganom »Pusti priče, ajmo radit'!«.

Želim da se Split u pogledu obrazovanja, znanosti i kulture okrene svijetu, i želim bolje uvjete za sve građane i poduzetnike. Napravit ću od Splita energetski neovisan grad bez problema sa smećem i parkingom, bit će to grad poželjan mladima, a ne zaostala sredina s lokalnim šerifima na čelu.

Plaćaju li građani preskupo grijanje, energente općenito?

– Od proizvodnje do krajnjih potrošača sustav toplinarstva je pogrešan i moramo napraviti zaokret. Hrvatska regulatorna energetska agencija mora biti ta koja će raditi svoj posao i nadzirati tržište, inače ćemo građane otjerati u potpuno energetsko siromaštvo.

Međusobni interesi

Kako se neslužbeno može čuti, DORH-u ste dostavili dokumentaciju o nagomilavanju vjetroelektrana na mrežu do kraja 2015. godine, zbog čega mora poskupjeti naknada za proizvođače struje iz obnovljivih izvora, koju plaćaju svi potrošači?

– O tome ne mogu pričati, već samo reći da nam, koliko god otrcano zvučalo, treba politika čistih ruku, a ne međusobni interesi. Za otkup struje od »obnovljivaca« nam nedostaje oko šest milijardi kuna. Za Vladu smo pripremili, nažalost neminovno, poskupljenje naknade za potrošače za četiri lipe po kilovatsatu, na 7,5 lipa, kako bi se platilo »stare grijehe« no uredba je povučena s Vlade iz nama nepoznatih razloga.

Zbog izbora?

– Aktivirat će se nakon izbora. Toliko o Mostovom populizmu, koji nam se spočitavao. Naša je namjera bila podići naknadu što prije, i naše je da se bavimo strukom, a institucije kojima je posao štititi interese države će vjerojatno učiniti svoje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka