Jedna od posljednjih odluka Milanovićeve Vlade bila je deklasifikacija svih dnevnih redova sjednica Vlade, a na zahtjev CEPIS-a / arhiva NL
Milanovićeva Vlada bila najmanje tajnovita. Udio klasificiranih točaka dnevnog reda, i to najvišim stupnjem tajnosti, na sjednicama Šarinićeve Vlade bio je 99,29 posto, a Milanovićeve tek 2,86 posto
Posljednja točka posljednje sjednice Vlade, tadašnjeg Izvršnog vijeća Sabora, prije uspostave višestranačkog parlamenta odnosila se na realizaciju zaključka Vlade o rješavanju stambenog pitanja Marije Šoljan-Bakarić, udovice Vladimira Bakarića i smještaj Bakarićeve bibliotečne i dokumentacijske ostavštine. Sjednica na kojoj je raspravljeno o toj točki održana je 28. svibnja 1990. Prva točka dnevnog reda prve sjednice Vlade u nastajućem novom, nesocijalističkom poretku, pod predsjedavanjem Stjepana Mesića bilo je njegovo izlaganje o programskoj orijentaciji i najznačajnijim aktivnostima Vlade u sljedećem razdoblju.
Ti podaci poznati su zahvaljujući Centru za empirijska politološka istraživanja (CEPIS) i njegovu znanstvenom projektu u sklopu kojega je na mrežnim stranicama cepis.hr objavio dnevne redove svih sjednica vlada od 1990. pa do 2011. uključujući i zatvorene dijelove sjednica. Od tada su dnevni redovi i zatvorenih sjednica dostupni na mrežnim stranicama Vlade. Dnevni redovi zatvorenih sjednica dugo su bili tabu tema, a primjerice Sanaderova Vlada i na sudu se borila kako ne bi deklasificirala dnevne redove pojedinih svojih sjednica. Jedna od posljednjih odluka Vlade Zorana Milanovića bila je deklasifikacija svih dnevnih redova sjednica Vlade, a na zahtjev CEPIS-a.
U Milanovićevoj Vladi na zatvorenim sjednicama raspravljalo se ponajčešće o diplomatskih imenovanjima i postupcima koji su se vodili pred Europskim sudom za ljudska prava.
Na zatvorenom dijelu posljednje sjednice Vlade kojom je predsjedavao Sanader, prije nego što je 1. srpnja 2009. podnio ostavku, raspravljalo se o izvješću o radu Vladinog povjerenstva za suzbijanje sive ekonomije za 2008. godinu.
Dramatičan preokret
Istraživači CEPIS-a obavili su tek osnovnu analizu dnevnih redova, a kako nam je kazala zamjenica predstojnice CEPIS-a Daniela Širinić pravi znanstveni rad tek slijedi. Iz do sada analiziranog uočljivo je da je Milanovićeva Vlada bila najmanje tajnovita, a Šarinićeva je postigla takve standarde u tajnovitosti kakve je gotovo nemoguće povećati. Udio klasificiranih točaka dnevnog reda za sjednicama Milanovićeve Vlade bio je tek 2,86 posto. Za vrijeme kratkotrajnog Šarinićevog predsjedavanja Vladom javnost jedva da je i znala o čemu se u Banskim dvorima odlučuje – klasificirano je bilo, i to uglavnom najvišim stupnjem tajnosti, 99,29 posto točaka dnevnog reda. Pva dva predsjednika vlade – Mesić i Josip Manolić – nisu mnogo klasificirali, odnosno nisu učestalo odlučivali na zatvorenim sjednicama. U njihovim je mandatima klasificiranih točaka dnevnog reda bilo manje od deset posto.
U vrijeme Gregurića taj postotak naglo raste na 75 posto, zatim slijedi rekorder Hrvoje Šarinić, a u vrijeme Nikice Valentića klasificirano je nešto više od 30 posto točaka dnevnog reda. Matešina i prva Račanova Vlada klasificirale su u 44 posto slučajeva, ali u drugoj Račanovoj Vladi klasificirano je 80 posto točaka dnevnog reda, što, uz ostalo, pokazuje koliko je bila tegobna suradnja u toj koaliciji i kakav je bio odnos glavnih partnera SDP-a i HSS-a. Ivo Sanader i Jadranka Kosor su na zatvorenim sjednicama odlučivali o oko 70 posto točaka, a nakon toga slijedi dramatičan preokret Milanovićeve vlade.
Tabu i poslovi vlasti
Interesantno je i koje su teme bile klasificirane. Kategorija »obrana općenito« pojavljuje se samo u vrijeme Mesićeve Vlade. Za vrijeme rata, pa sve do kraja devedesetih, u tadašnjim HDZ-ovim vladama iza zatvorenih vrata ponajviše se raspravljalo o upravljanju državnom imovinom, a to se veoma često odnosilo na privatizaciju.
Redovita tema o kojoj se u pravilu raspravlja iza zatvorenih vrata odnosi se na diplomatska imenovanja i otvaranje diplomatskih predstavništava, ali te odluke i iziskuju diskreciju. U prvoj Račanovoj Vladi upravljanje državnom imovinom pada na drugo mjesto, a općeniti poslovi vlasti najčešće su klasificirana tema. U njegovoj drugoj vladi najčešće klasificirana tema je iz kategorije »vodni i morski resursi«, a riječ je o učestalom određivanju granica pomorskog dobra. U sljedeće tri vlade, dvije Sanaderove i Vladi Jadranke Kosor, na prvom mjestu neprikosnoveno je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.
– Cijela prilagodba s Europskom unijom provedena je iza zatvorenih vrata u vrijeme tih vlada, što je dijelom posljedica i prakse same Unije – kazala je Širinić.
