OPATIJA Hrvatski ministar turizma Gari Cappelli otvorio je u Opatiji 24. bijenalni međunarodni kongres Turizam i hotelska industrija 2018., Trendovi i izazovi u organizaciji Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.

Ministar Cappelli je istaknuo kako je Hrvatska u ovom trenutku bolje nego ikada rangirana na svjetskoj turističkoj karti, kako je to zemlja koja je turistima vidljiva, prava hit-destinacija koja ima ne samo najbolji promotivni spot, što je velika stvar, već postaje i jedna od najpoželjnijih destinacija za investiranje u turizam.

Pohvalio je pritom i domaćine.

– Opatija je kolijevka turizma, ali i kolijevka znanja. A tri bitne karakteristike hrvatskog turizma su upravo znanje, konkurentnost i održivi razvoj i ako one budu radile zajedno, a ovaj kongres je dokaz toga, doći ćemo do pravih rezultata kroz cjelogodišnji turizam. Ustanova koja organizira ovaj skup pruža znanje, pruža odgovore kako dalje i mislim da će ovaj skup biti pravo mjesto da se sazna je li Hrvatska kompetentna za cjelogodišnje turističko poslovanje, ali i da se ponude moguća rješenja za neke probleme i negativnosti.

U svakom slučaju, što se tiče sezone koja je pred nama – turistički rezultati u prva tri mjeseca ove godine su u plusu, te smo upravo u Dubaiju dogovorili nastup Hrvatske na Expou 2020. godine pod nazivom »Inovativnost i znanje«, ono što i jest ključno.

Po svim najavama će Hrvatska i u 2018. godini imati rast broja turista od 7 ili 8 posto, te se očekuju odgovori na pitanja je li baš to ono što želimo, želimo li sezonalnost ili poslovanje tijekom cijele godine.

Vlada će ove godine predstaviti daljnja rasterećenja u gospodarstvu i rasterećivati i turizam i na taj način dati mogućnost poslodavcima da povisuju plaće radnicima, što će riješiti i značajan problem nedostatka radne snage.

Sa znanjem koje pruža Opatija na ovom fakultetu i znanjem dobivenim u drugim ustanovama, dualnim školovanjem, izgradnjom centara kompetentnosti u koje ćemo uložiti 500 milijuna kuna, u vrlo kratkom roku dobit ćemo kvalitetne djelatnike u turizmu.

Uz povećanje plaća, nakon rasterećenja koje će učiniti država, mislim da ćemo stanje dovesti do zadovoljavajućeg – izjavio je ministar Cappelli.

U ime domaćina, sudionike kongresa je pozdravila prof.dr.sc. Dora Smolčić Jurdana, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.

– Kao i svaki puta na ovoj konferenciji spajamo znanost i praksu. Imamo 50-ak znanstvenih radova iz desetak zemalja svijeta i sudionike iz svih područja, što znači da će rasprave na kongresu biti konstruktivne. Diferencijacija je u turizmu ključna. Dakle, treba biti dobar, čak i najbolji, ali uvijek u svemu tome drugačiji. Hrvatska u tome ima sjajnu šansu jer ima puno neiskorištenih resursa. Osim priobalja tu je i kontinent i budućnost joj je sjajna ukoliko se ne naprave neki kardinalno krivi koraci.

Vjerujem da do njih neće doći i da smo dovoljno mudri da učimo iz tuđih grešaka i izgradimo jedan kvalitetan turizam na dobrobit svih ljudi koji ovdje žive. Mi još uvijek imamo očuvane resurse, jedinstvenost, integriranost turizma u okruženje. Hrvatska živi turizam i to turisti osjećaju, a mogućnosti za cjelogodišnje poslovanje su nam velike – rekla je Smolčić Jurdana.

Foto: V. KARUZA

Nadovezao se Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije koji također vjeruje u uspješnost turističke sezone 2018.

– Vjerujemo da će turizam konačno prodisati na način da pokrene i ukupnu industriju u Hrvatskoj, jer samo tada ćemo povećati i zaposlenost i prihode. Pred pragom smo sezone i jedan od najvećih problema je radna snaga u svim uslužnim djelatnostima, u tercijaru, jer su mnogi napustili zemlju.

Nema dovoljno kvalitetne radne snage. Mi smo otvorili kvote, no čak ni uz njih – ne može se doći do kvalitetnog kadra. Ako se u idućih mjesec-dva ovo pitanje ne riješi moglo bi doći do velikih problema, spuštanja razine usluge, što bi bilo najgore u vrijeme kada težimo podizanju kvalitete usluga i porastu prihoda po gostu.

Imamo respektabilan broj turista i noćenja, ali prihodi su nam još uvijek na doljnjoj granici, te konkurencija ima puno veće prihode po gostu.

S dnevne potrošnje od 60 do 70 eura po gostu, rasli smo na 80 eura, no konkurencija ima 100 pa čak i do 200 eura prihoda po gostu, što znači da imamo velikog prostora za porast potrošnje gostiju – naglasio je Zaher.