Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, objavio je u nedjelju na HTV-u da je Hrvatska europska država koja se najbolji nosi s epidemijom koronavirusa. Pritom se poslužio grafikonima koji pokazuju rast broja oboljelih u niz država. Varaždinski župan Radimir Čačić smatra taj istup Frke-Petešića potpuno neprimjerenim.
– To ne smije biti uloga šefa Ureda predsjednika Vlade. Kad govore premijer, ministri ili ljudi iz Nacionalnog stožera Civilne zaštite, to je u redu, ali šef premijerovog Ureda nema što govoriti. Je li Tomislav Saucha nekad rekao nešto kao šef Milanovićevog kabineta, recimo u vrijeme krize švicarskog franka? Je li ikad itko čuo nekog drugog šefa premijerovog Ureda? Red se mora znati i tko komunicira s javnošću. Frka-Petešić je pristojan čovjek i nije se sigurno sam pozvao na HTV, ali tamo mu nije bilo mjesto. Ovo ukazuje na koncept dvora, kakav ima Plenković, u kojem je i šef premijerovog kabineta važna figura.
A sadržaj toga što je Frka-Petešić rekao?
– Nije to baš bilo čisto i nedvojbeno. Hrvatska se ne može uspoređivati s državama s puno više stanovnika. Osim toga, na grafikonima koje je pokazao nije bilo Poljske, u kojoj živi 40 milijuna ljudi, a ima bolje rezultate od nas u borbi protiv koronavirusa.
Izražene migracije
Nije uzeo u obzir ni BiH, koja ima približno jednako stanovnika kao Hrvatska, a broj zaraženih im je manji nego u Hrvatskoj.
– A ruku bih u vatru stavio da naš sustav bolje funkcionira nego onaj u BiH, pa bi nam podaci trebali onda biti dosta bolji nego njihovi. Mi možemo reći da smo relativno dobri u ovom zdravstvenom kontekstu i to je dobro.
Vi ste kao župan svaki dan angažirani u borbi protiv epidemije, iz prve ruke imate iskustva kako sve funkcionira.
– Imam punu sliku o tome što se događa. Dosad imamo 24 zaražena i sedam izliječenih i time možemo biti zadovoljni.
Čija je to zasluga, županije ili Nacionalnog stožera?
– Odgovor nije jednoznačan. Virus je kod nas rano došao jer je Varaždinska županija poslovno jako povezana s Italijom, a puno naših ljudi radi u Sloveniji i Austriji, pa imamo izražene dnevne i tjedne migracije. Dakle, rizično smo područje, ali sve držimo pod nadzorom. Posljedica je to dvije stvari, odluke države o epidemiji i zadržavanju pojedinih osoba u samoizolaciji i zatim, slijedom toga, napor nas u županiji da uspostavimo kvalitetan sustav. Odmah smo, primjerice, u bolnici ispraznili jedan kat za zaražene, a ubrzo još jedan. Na granici smo počeli voditi evidenciju ulazaka koje na nacionalnoj razini uopće nije bilo. Nevjerojatno, ali nismo znali tko ulazi u Hrvatsku. Srećom, imamo u županiji organiziranu i kooperativnu policijsku upravu. Instalirali smo karantene za vozače kamiona i tako dalje.
Štancanje propusnica
To sve ste, znači, vi u županiji sami odradili.
– Nikakve to veze s državom nije imalo. Od države smo dobili pravo da ovo radimo, što je bilo važno, a ostalo je bilo na nama. U samoizolaciji sada imamo 2.300 osoba, a u startu smo zatražili da sve njih možemo imati pod nadzorom, kojeg na početku u državi nije bilo jer sankcije nisu postojale. Propisa ne može biti bez kazne, samo od preporuka nema ništa. Dnevno radimo između 250 do 300 kontrola samoizoliranih i tri posto je kršitelja, koje sankcioniramo. Upozoravam da je za dva tjedna Uskrs, kad će brojni Hrvati koji rade u inozemstvu htjeti doći u Hrvatsku. Već sada im se mora poslati poruku da ne dolaze ili se, pak, za one koji nisu bili u izravnom kontaktu sa zaraženima, treba olabaviti mjeru samoizolacije. Jer, oni neće doputovati u Hrvatsku na četiri, pet dana kako bi 14 dana proveli u samoizolaciji. Komunicirat ćemo ovo prema Stožeru, nadam se da će shvatiti.
Kako općenito surađujete s Nacionalnim stožerom?
– Problem je nastao s mjerom rigoroznog ograničenja kretanja na mjesto prebivališta, koju su donijeli nakon potresa u Zagrebu. Pokazali su u Stožeru da im nije baš jasno o čemu je tu riječ. Jedinice lokalne samouprave su šire, ne poklapaju s mjestima prebivališta. I u Sloveniji su uveli takvu mjeru, ali na način da ljudi ne smiju izlaziti izvan granica svoje jedinice lokalne samouprave, ne mjesta prebivališta. Nadalje, u našoj županiji imamo 15 tisuća poslodavaca i svi mogu davati propusnice za kretanje, a nitko nam ne mora u županijski stožer javiti kome su sve izdane. Isto vrijedi za DVD-e, razne udruge i mnoge druge. I te se propusnice štancaju, pa odluka Stožera nema nikakvog smisla, suluda je. Županijski stožeri dužni su je provoditi, a nemaju evidenciju tko sve ima propusnice. Zato smo u Varaždinskoj županiju odlučili voditi evidenciju propusnica, makar ima onih koji se zbog toga bune i pozivaju se na odluku Nacionalnog stožera da ne trebaju javljati nikome kome su dali propusnicu. Moramo imati mogućnost nadzora, ako je već ta mjera na snazi. Ovako je to čisto glumatanje, jedno veliko Potemkinovo selo.
Plenkoviću je u interesu podjela odgovornosti s oporbom
Treba li Vlada podijeliti političku odgovornost s oporbom?
– Plenkovićev bi maksimalan interes trebao biti podjela odgovornosti s opozicijom. Zaraza će proći, a onda će istog trenutka, zbog težine gospodarske i socijalne situacije, Vlada izgubiti povjerenje građana. Jedan Winston Churchill je pobijedio u Drugom svjetskom ratu, a ubrzo je poražen na parlamentarnim izborima. Kad bismo proveli i najbolje mjere, situacija će biti loša. Ako se ne naprave stvari o kojima govorim, imat ćemo možda i 500 tisuća nezaposlenih. Nitko se više u tim trenucima neće sjećati ni Vilija Beroša, ni Alemke Markotić. Zato bi za Plenkovića dobro bilo da podijeli odgovornost, a opozicija takvu njegovu ponudu ne bi u ovim okolnostima mogla odbiti.
Osim koronavirusa, problem je ekonomsko propadanje.
– U slučaju same epidemije, rezultati su nam, kažem, relativno dobri. Ali Švicarska, primjer organizirane države, također bi, naravno, mogla uvesti mjere kakve mi imamo, da su to htjeli. Švicarci to, međutim, ne žele jer su procjenjujući koristi i štete od takvih mjera zaključili da im je bolje da budu bez njih. Politički su odlučili da, do razine do koje to njihovo zdravstvo može izdržati, ne onemogućavaju svoje gospodarstvo. Za razliku od njih, mi smo u Hrvatskoj, zbog čega ja ne kritiziram vlast, odlučili da velik dio gospodarstva stane. S tim da je turizam, koji je čak 19,6 posto našeg BDP-a, stao sam po sebi. U Italiji je taj postotak 2,1. Ovaj je udar, znači, za nas strašan, a turizam će biti na nuli i sljedeće godine ako se u međuvremenu ne pronađe cjepivo. U Hrvatskoj je 50 posto gospodarstva izravno i još 25 posto neizravno vezano za državu. Zato je logično da država preuzme posljedice za svoju odluku da gospodarstvo stane.
Osigurati likvidnost
Nije dovoljno da država kaže da je namjera bila zaštititi zdravlje ljudi, a da se za ostalo oni moraju snaći?
– To ne važi, čak bi bilo utuživo. Država mora svima čiji je posao zaustavila, iduća tri mjeseca plaćati najmanje minimalac i sve doprinose. O tome nema rasprave. Država mora i sačuvati radna mjesta, posebno u manjim i srednje velikim tvrtkama. Sada se ne može analizirati koliko je koje poduzeće ugroženo, sve ih treba na tri mjeseca osloboditi svih davanja, državnih i lokalnih. Uključujući i obveze po porezu na dobit za prošlu godinu. Sustav naprosto mora imati likvidnost, biti u stanju plaćati. Kad prođe ova priča, treba kod svih koji bi bili oslobođeni tih davanja prihod iz 2019. usporediti s onim koji će imati ove godine i onda za pad prihoda dati otpis, a za ostale nastali dug reprogramirati na pet godina, s godinom dana odgode plaćanja. Ima i onih koji rade bolje nego ikad, recimo proizvođači krumpira u Međimurju sve su prodali. Drugim poljoprivrednicima Robne rezerve moraju otkupiti sve što im oni žele prodati.
Što s potraživanjima banaka?
– Tri mjeseca nitko im ništa ne bi trebao plaćati. Iza postojećih potraživanja banaka mora stati država. Nakon što ovo prođe, dio tih potraživanja država bi otpisala, dio naplatila kroz reprogram. Skoro sve što je sada Njemačka izdvojila za gospodarstvo, sastoji se iz ovakvih jamstava. Novac se morao pustiti u sustav. Svi koji imaju problema s likvidnošću, moraju odmah dobiti kredit banke, uz kolateral države. Mi smo posljednji put tvrtke ubili 2009., nestalo nam je skoro čitavo građevinarstvo. Oporavljali smo se do prije dvije godine. Ako nismo iz toga nešto naučili, niti nećemo. Ovaj put ne smijemo dopustiti da nam se tvrtke ugase. Hrvatska ulazi u krizu i na nju se ne može odgovoriti s 63 tobožnje mjere Vlade, izrađene na činovnički način. Oslobađanje od plaćanja turističke takse i slično uopće neću komentirati. Nije vrijedno toga.
Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.
