Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 1
Sutra: 19° 19° 1
23. listopada 2018.
Otvorena brojna pitanja

CRNI SCENARIJ Stroga revizija po uzoru na Agrokor brojne bi tvrtke dovela do dokapitalizacije ili stečaja

Snimio Nenad REBERŠAK
Snimio Nenad REBERŠAK
Autor:
Objavljeno: 7. listopad 2017. u 15:31 2017-10-07T15:31:59+02:00

Procjena je i da bi  nestale milijarde kuna vrijednosti imovine. Iako se nakon smanjivanja vrijednosti imovine ključnih Agrokorovih kompanija postavlja pitanje kako su moguća takva odstupanja u procjeni, revizori tvrde da su ocjene bile stroge, ali da je pristup mogao biti najviše deset posto liberalniji s obzirom na to da je zakonski okvir koji daje lex Agrokor bio  najbolji trenutak da se bilance počiste  

ZAGREB  Izvješća o poslovanju ključnih kompanija iz sustava Agrokora što ih je objavila izvanredna uprava koncerna  Agrokor čini se otvorila su  puno pitanja na koja još nema jednoznačnih odgovora. Pitanje o mogućoj kaznenoj odgovornosti vlasnika Ivice Todorića  i čelnih ljudi pojedinačnih tvrtki, ali i cijele grupe, je jedino na koje  većina naših sugovornika s kojima smo jučer razgovarali izbjegava odgovor čak i u neslužbenim razgovorima.

Svi koji su pročitali spomenuta izvješća ističu da za prave zaključke treba sačekati konsolidirano izvješće koje će biti objavljeno u ponedjeljak iz kojega će biti puno jasnije kako je funkcionirao sustav u najvećoj hrvatskoj kompaniji. Tada će, uvjeravaju naši sugovornici biti i puno jasnije ima li  elementa da se počne istraživati gospodarski kriminal te i to je li Agrokor namjerno precjenjivao vrijednost svoje imovine i tako slao kreditorima lažnu sliku o stanju svoje kompanije kako bi osigurao nove kredite.

Dodatne provjere

Dodaju da će, naravno, u konačnici o tome odlučiti DORH i nadaju se da ima dovoljno stručne ljude koji će se probijati kroz  ta izvješća. Ako i odluče bez dodatne provjere uzeti zdravo za gotovo sadašnju procjenu, oni se ne mogu uhvatiti za to da je kazneno djelo misliti pa i službeno izvijestiti da ti imovina vrijedi puno više, nego se mora dokazati da si svjesno doveo kreditore  u zabludu o vrijednosti svoje imovine.   

U procjenu vrijednosti imovine najvažnijih Agrokorovih kompanija koja je smanjena ukupno za čak 13,4 milijarde kuna malo tko od naših sugovornika sumnja, uz ogradu da su se revizori sigurno držali međunarodnih standarda i da su  su pritom sigurno bili iznimno strogi.

Na primjedbu da se laicima teško probijati kroz procjene vrijednosti imovine te se pitaju kako je moguće napraviti procjenu vrijednosti imovine koja se razlikuje za čak 13,4 milijarde kuna, jedan naš sugovornik iz revizorske kuće kaže da njihov posao ipak nije toliko »kemijanje«, kako se želi stvoriti dojam te da procjene vrijednosti imovine ne bi smjele biti toliko različite ako se držite računovodstvenih standarda.

– Ne smije se poći od toga da može i ovako i onako, istina nije negdje na sredini, ja bih bio skloniji tomu da se posao sada odradio temeljitije, iako su moguće sadašnji revizori bili deset posto stroži nego što su morali biti, s obzirom na to da su pod okriljem lex Agrokor htjeli sve počistiti – zaključuje naš sugovornik.

Na primjedbu da bi se u hrvatskom gospodarstvu izgubile milijarde vrijednosti kad bi se primjenjivali tako strogi kriteriji,  zaposlenik jedne revizorske kuće kaže da ne treba odmah stavljati sumnju na to da svi revizori daju blagoslov na baš sva izvješća i sve što neka uprava napiše.

Neugodna situacija

No, činjenica je da nimalo ugodna situacija ne bi bila u slučaju da se na sve vjerovnike Agrokora primijeni metoda koju su sadašnja uprava i revizori primijenili na potraživanja koje Agrokorove tvrtke imaju prema poduzećima iz Grupe, i da umanje njihovu vrijednost za 50 posto.  Agrokorove tvrtke poput,  primjerice, Leda i Jamnice izdržale su taj udar iako su njihovi rezultati u 2016. godini umanjeni za čak 550 i 616 milijuna kuna, na ime usklađivanja vrijednosti na potraživanja unutar grupe.

Sličnosti i razlike sa slučajem Parmalat

U vrijeme kad su bili blokirani računi većine Agrokorovih kompanija i kad je država pripremala lex Agrokor, jedan od argumenta za donošenje posebnog zakona bila je i činjenica da je Italija 13 godina ranije donijela pravila koja su vrijedila isključivo za saniranje posljedica  propasti Parmalata. Isticale su se sličnosti između talijanskog i hrvatskog slučaja, pa se tako spominjao i trenutak iz prosinca 2003. godine kad su se sumnje da Parmalat ne stoji dobro, kako to želi prikazati, pokazale istinitima jer tvrtka nije uspjela platiti kamate na svoje obveznice u iznosu od 150 milijuna eura, iako je prikazivala da ima četiri milijarde eura raspoloživih sredstava. U nekoliko idućih dana ispostavilo se da Parmalat nema milijarde eura  na računu u Bank of America, kako je prikazivao, pa je država  morala intervenirati.Tada su razotkrivena i lažna izvješća i poslovanja preko off shore kompanija.
U slučaju Agrokora, dok ga je vodio Todorić, nikada se nije dogodilo da ne plati obveze po kamatama, on je uglavnom otezao plaćanja dobavljačima, a sumnje o stanju u kompaniji počele su se pojavljivati kad je u prosincu prošle godine odustao od refinanciranja obveza jer su investitori tražili neprihvatljive uvjete zaduženja. Još jedna razlika između Agrokora i Parmalata je i ta da zasad nitko ne spominje off shore kompanije i lažno prikazivanje novca na računima.

Na pitanje jesu li možda iz tog poteza izvanredne uprave iščitali poruku da će i ostali dobavljači Agrokoru morati otpisati 50 posto potraživanja, predstavnica  dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković iz Kraša kaže da to sigurno nije tako, da će se odluka o namirenju dobavljača dogovoriti u nagodbi, kad će se znati i hoće li i koliki biti njihov otpis.  

Ipak, kad bi se sličan recept primijenio na  brojne dobavljače, hrvatske kompanije koje  su poslovale s Agrokorom, prvenstveno s Konzumom, njihove bi bilance to podnijele puno teže nego što je to bio slučaj s Jamnicom ili Ledom. Za one kojima su Konzumove trgovine glavna arena za prodaju robe, a kojima kompanija duguje stotine milijuna kuna, to bi značilo da  su se našle u sličnoj situaciji u kojoj je bio Agrokor krajem godine i da moraju razmišljati o  dokapitalizaciji ako žele  nastavak stabilnog poslovanja. Strogi model  otpisa potraživanja, kakav je bio u  Agrokorovim kompanijama, poljuljao bi desetke hrvatskih tvrtki, među njima i neke glavne dobavljače Konzuma, a  onda bi se lančanom reakcijom prelilo i na njihove  poslovne partnere, manje tvrtke.

Svježi kapital

Iako o konkretnim primjerima nitko u poslovnom svijetu ne želi govoriti,  čelnik jedne tvrtke iskreno nam je priznao da bi otpis 50 posto potraživanja u njegovom slučaju značio ozbiljne probleme te da bi morao tražiti ulagače za svoju kompaniju.

– Neki od nas koji smo jako izloženi Agrokoru bili bismo u istoj situaciji u kojoj je bio Agrokor krajem godine. Bez dovoljno likvidnih sredstava da platimo svoje obveze ako  svi naši partneri odluče da moramo poštovati rokove, i pritisak bi izdržali oni koji imaju prostora za zaduživanje, koji kao što znamo Agrokor nije imao, a nemaju ga ni neki dobavljači. To bi pojednostavljeno rečeno značilo izbor između stečaja i dokapitalizacije – iskren je naš sugovornik.  

Puno bolje stanje u Agrokorovim tvrtkama iz sekcije Prehrane i Poljoprivrede, njemu je dokaz da je Todorić  ipak razmišljao o IPO-u, odnosno o pronalaženju svježeg kapitala kroz prodaju udjela u nekim od tih kompanija ili čak kroz prodaju udjela u cijeloj sekciji. Do takvog su zaključka na osnovu stanja u tim kompanijama došli i naši sugovornici  sadašnje uprave Agrokora, uz napomenu da ipak treba voditi računa o tome da su tvrtke poput Leda i Jamnice kotirale na burzi, što nije omogućavalo kreativno knjigovodstvo kao u slučaju Konzuma, koji već godinama nije na burzi ili samog Agrokora d.d.
 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka