Odnosi na niskim granama

Bura u regiji: Plenkovićevi ljudi posvađali Hrvatsku sa susjedima

Dražen Ciglenečki

Foto Igor Soban/PIXSELL

Foto Igor Soban/PIXSELL

Uz problem s regijom, nazire se i problem s Italijom, a, naravno, samo je pitanje vremena kada će slovenske vlasti pojačati pritisak na Hrvatsku da prihvati arbitražni pravorijek prema kojem je velik dio Piranskog zaljeva pripao Sloveniji



Na osnovi kriterija koje je HDZ postavio 2015. godine, mogao bi se izvesti zaključak da je Vlada Andreja Plenkovića u posljednje vrijeme Hrvatsku posvađala sa skoro svim susjednim državama. Strši tu, naravno, začetak trgovinskog rata između Hrvatske s jedne i četiri zemlje na prostoru bivše Jugoslavije, Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije, s druge strane, koji je Plenkovićeva vlada isprovocirala propisom o nadzoru uvoznog voća i povrća. Ali, tu je i mogući spor s Italijom oko zabrane izvoza hrastovih trupaca, te novo zatezanje odnosa sa Slovenijom nakon objave odluke Arbitražnog suda o graničnoj crti, kao i (obnovljeno) protivljenje BiH gradnji Pelješkog mosta.


U jesen 2015., čelni ljudi HDZ-a natjecali su se u tvrdnjama da je Vlada Zorana Milanovića, svojim postupanjem u izbjegličkoj krizi, posvađala Hrvatsku sa susjednim državama. To je tada bio jedan od glavnih elemenata HDZ-ove kampanje za parlamentarne izbore.


Premijer Milanović na nekoliko je dana naložio zatvaranje graničnog prijelaza Bajakovo, u pokušaju da vlasti u Beogradu natjera da dio izbjeglica usmjerava prema Mađarskoj, a naši mađarski i slovenski susjedi podigli su žicu na granici s Hrvatskom. Za sve to HDZ je krivnju svaljivao na SDP-ovu vladu. »Milanović je upropastio naše odnose sa svima, posvađao nas je sa svim okolnim državama«, rekao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u jednoj od brojnih prilika kad je odgovornost za napetosti sa susjedima isključivo pripisivao hrvatskoj Vladi.




 Često je o toj temi govorio i međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač, koji je nekoliko mjeseci kasnije preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova. »Od početka smo bili za suradnju sa susjedima, ne za sukob. Gospodin Milanović nas je, svojom politikom sukobljavanja, doveo u slijepu ulicu«, uvjeravao je Kovač hrvatsku javnost prije nešto više od godinu i pol dana.


HDZ bez komentara


Zanimalo nas je stoga smatraju li danas u HDZ-u da je njihova Vlada posvađala Hrvatsku sa Srbijom, BiH i još nekim državama iz neposrednog ili daljnjeg susjedstva. Ali, svi visokopozicionirani HDZ-ovci koje smo kontaktirali odlučili su se izuzeti. Nitko nije bio spreman komentirati aktualne odnose Hrvatske i spomenutih zemalja. Radikalno to odudara od glasnih kritika na račun Milanovićeve vlade, u situaciji koja dosta podsjeća na sadašnju.


U oporbenom SDP-u ipak vide ozbiljnu razliku između nekad i sad, barem u motivima bivše Milanovićeve i današnje Plenkovićeve Vlade.


– Kad su došle izbjeglice, ono što je Milanović učinio bila je reakcija na postupke Srbije. Možda pomalo balkanska, ali ipak samo reakcija na ono što je radio Aleksandar Vučić. Mogli smo tada ići u Bruxelles i čekati šest mjeseci da se riješi ta kriza ili pokušati »old school«, kako je to Milanović napravio. U Mađarsku i Sloveniju propuštali smo izbjeglice i time doista prekršili određena europska pravila, ali ponašali smo se kao suverena država u kriznoj situaciji. Činjenica je da smo zaoštrili odnose sa Srbijom, Slovenijom i Mađarskom, ali što smo drugo mogli? Mađari i Slovenci digli su žicu na granici, što sigurno nije bila prijateljska gesta prema Hrvatskoj, koja nije mogla zadržati izbjeglice na svojem teritoriju sve da je to i željela, kaže potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, dodajući da je, za razliku od ondašnje situacije, pravilnik o uvozu voća i povrća, koji je zadnjih dana izazvao burne reakcije u regiji, »izašao iz Hrvatske, a Srbija je reagirala«.


Tim je pravilnikom Ministarstvo poljoprivrede postrožilo kontrolu nad voćem i povrćem koje se u Hrvatsku uvozi iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Ministar Tomislav Tolušić je, faktički ispravno, tvrdio da se sporni pravilnik, kojim je inspekcijska naknada bila povećana s 90 na dvije tisuće kuna, odnosi na 168 zemalja u svijetu koje nisu članice EU-a, a ne samo susjede. No, jasno je da je ta mjera najviše pogodila susjedne države i njihove izvoznike.


»Ne uvoze se maline iz Trinidada i Tobaga u Hrvatsku, nego iz Srbije i Bosne i Hercegovine«, slikovit je početkom tjedna bio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Milan Šarović. Nezadovoljni potezom Hrvatske, ministri iz regije Zagrebu su sa zajedničkog sastanka u Sarajevu uputili ultimatum – ili će sporne odredbe biti promijenjene, odnosno povučene ili će Srbija, BiH, Crna Gora i Makedonija uvesti protumjere za uvoz iz Hrvatske. Tolušić se našao pod višednevnim velikim pritiskom, a nakon što mu je i premijer Andrej Plenković »naložio« da hitno pronađe rješenje, bilo je jasno da će se ministar poljoprivrede morati povući. Krajem tjedna to se i dogodilo: pravilnik je ponovno izmijenjen, naknade smanjene, a trgovinski rat sa susjedima završen.


Nepromišljen potez


 SDP-ovac Grbin procjenjuje da je Komisija, umjesto svojoj članici, dala podršku zemljama u regiji koje nisu članice EU-a.


– Vlada je u ovo ušla potpuno nepromišljeno, bez informacija o sporazumima koji obvezuju Hrvatsku. Time ne samo da su nas posvađali s regijom, nego su nas doveli i u skoro nezabilježenu situaciju. Komisija nije stala na stranu svoje članice kad su druge država najavile izravno diskriminatorne protumjere protiv te članice, odnosno Hrvatske. Unija u ovakvim situacijama u pravilu staje na stranu svoje članice, ali Hrvatsku nisu branili nego samo tražili da se riješi ovaj problem, ističe Grbin koji smatra da su, čim je Srbija najavila protumjere, hrvatski predstavnici morali otputovati u Bruxelles i dogovoriti zaštitu vanjskotrgovinskih interesa jedne članice i Unije u cjelini.  


– To Vlada nije napravila. Dakle, ne samo da nas svađaju sa svima nego nam se, kao u slučaju arbitražne odluke sa Slovenijom ili Stierovog udara na ravnopravnost spolova, kontinuirano srozava reputacija u EU. Komisiju je, pokazalo se, boljela briga za Hrvatsku, zaključuje SDP-ov saborski zastupnik.


Početkom kolovoza aktualiziran je još jedan spor sa susjedima – s BiH oko izgradnje Pelješkog mosta. Krajem prošlog tjedna predsjednik Glavnog odbora vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Halid Genjac ustvrdio je da će taj spor ponovno biti otvoren te da je moguća i međunarodna arbitraža, poput one u Piranskom zaljevu. Kako je izvijestila Hina, najavio je i da će se pridružiti zahtjevu koji je u parlamentu susjedne države pokrenula oporba s ciljem da se izgradnja mosta zaustavi sve dok se ne riješi pitanje morske granice kod Neumskog zaljeva. Tom se najavom, barem zasad, u Vladi ne zabrinjavaju previše.


»Nikakva prijetnja ne može ugroziti izgradnju Pelješkog mosta, s obzirom da Europska komisija odlukom od 7. lipnja odobrila projekt Pelješkog mosta kao najveći projekt u ovoj financijskoj perspektivi. Nema, dakle nikakvih niti međudržavnih ugovora niti bilo čega drugoga što bi priječilo na neki način izgradnju ovog projekta«, ustvrdila je prošle nedjelje u Sinju ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.


Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je zaduženo za pripremu projekta, također – neizravno – odbacuju mogućnost da se to pitanje ponovno otvori.


»Za povezivanje dva kopnena dijela Republike Hrvatske preko hrvatskog morskog prostora, Republici Hrvatskoj nije potrebna formalna suglasnost susjedne države. Međutim, vodeći se načelima dobrosusjedskih odnosa, Vlada Republike Hrvatske je od 2005. godine vodila razgovore u okviru Stručnih skupina Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o osiguranju neškodljivog prolaska ispod budućeg mosta kopno – Pelješac.


Kao rezultat razgovora, a na temelju prijedloga BIH strane, definirane su bitne karakteristike budućeg mosta na način da je određena širina plovnog puta ispod mosta od 200 metara te visina svjetlog otvora mosta od  55 metara, što omogućava nesmetan pristup u i iz luke Neum«, stav je ministarstva Olega Butkovića. Podsjećaju da je »o vođenim razgovorima i postignutim dogovorima 7. prosinca 2006. godine u Sarajevu sastavljen zapisnik koji su potpisali svi sudionici sastanka«. Napominju i da je Hrvatska više puta potvrdila »pravo neškodljivog prolaska kroz morske prostore Republike Hrvatske svim brodovima koji plove u i iz luke Neum prema hrvatskom ZERP-u«.


Plenkovićeva Vlada naslijedila je i neriješeni granični spor sa Slovenijom. Nakon objave arbitražne odluke krajem lipnja ove godine, u odnosima s našom zapadnom susjedom nastupilo je određeno zatišje, ali taj problem nipošto nije nestao. Upravo suprotno. Samo je pitanje vremena kada će slovenske vlasti pojačati pritisak na Hrvatsku da prihvati arbitražni pravorijek prema kojem je velik dio Piranskog zaljeva pripao Sloveniji.