Puljanin u Londonu

Broker Vladimir Diminić: Dok Grcima prijeti bankrot, Švicarci masovno kupuju eure

Paulo Gregorović

Foto Glas Istre

Foto Glas Istre

Cijelu noć, s nedjelje na ponedjeljak, netko je kupovao ogromne količine eura. Bilo je jasno da je jedna od centralnih banaka intervenirala na tržištu. I u ponedjeljak ujutro je Švicarska narodna banka potvrdila da su intervenirali. Kupovina eura se nastavila tijekom cijelog ponedjeljka. Tu su se onda priključili i Algo fondovi/Black Boxes. To su ustvari vrsta hedge fondova (špekulativni fondovi, op.a.) koji imaju svoj algoritam i njihovi kompjutori sami kupuju ili prodaju vrijednosnice ili valute, tvrdi Diminić



PULA  Vladimir Diminić, rođeni Puljanin,  dugi niz godina upravlja s portfeljima banaka i investicijskih fondova na relaciji New York-London, a  vodio je i portfelj u norveškom državnom fondu koji ima oko tisuću milijardi dolara pod upravljanjem.


Smatra da hrvatski građani nemaju razloga strahovati za svoje osobne financije dok prate što se događa u Grčkoj jer drži da su hrvatske poslovne banke dobro kapitalizirane, a Hrvatska narodna banka dobro izvršava svoju dužnost i brine se o njihovoj stabilnosti.Ovo što se sada događa s Grčkom je očito ponavljanje događaja koji su se dogodili prije nekoliko godina na Cipru i Islandu. U kojoj je mjeri grčka kriza opasnija od prethodne dvije za Hrvatsku?

– Grčka nam je bliža i ako se dogodi bankrot mogle bi se povlačiti neke paralele između Hrvatske i Grčke, ali stvarno mislim da nije ništa više opasna za Hrvatsku od krize na Cipru i Islandu. Niti vjerujem da će direktno utjecati na ljude u Hrvatskoj. Međutim, naša je zemlja i dalje osjetljiva na vanjske šokove, dokazuje to da se Hrvatska još uvijek nije oporavila od velike krize iz 2008. i 2009. To nam ukazuje na strukturne probleme u hrvatskoj ekonomiji.


Na dan kada su banke jedne članice eurozone (Grčke) ostale zatvorene i ograničen je odljev kapitala – istovremeno je zabilježen rast eura. Kako je to moguće i što se zapravo dogodilo?




 – Cijelu noć, s nedjelje na ponedjeljak, netko je kupovao ogromne količine eura. Bilo je jasno da je jedna od centralnih banaka intervenirala na tržištu. I u ponedjeljak ujutro je Švicarska narodna banka potvrdila da su intervenirali. Kupovina eura se nastavila tijekom cijelog ponedjeljka. Tu su se onda priključili i Algo fondovi/Black Boxes. To su ustvari vrsta hedge fondova (špekulativni fondovi, op.a.) koji imaju svoj algoritam i njihovi kompjutori sami kupuju ili prodaju vrijednosnice ili valute.


 Koliko je li izgledno da zbog događaja u Grčkoj švicarski franak i američki dolar probiju vrijednost pariteta s eurom i ojačaju 10-20 posto?

– Osobno vjerujem u dodatno jačanje dolara i dodatno slabljenje eura. Franak i dolar će vjerojatno jačati prema euru.


Hoće li odnos eura i dolara doći na odnos jedan na prema jedan ili manje ovisit će o FED-u (Američkoj središnjoj banci, op.a.) i njihovoj odluci da podignu referentne kamatne stope, ako do toga dođe. Ali nemojmo se zavaravati da će FED dignuti kamatne stope bude li svijet u neizvjesnosti zbog bilo kojeg razloga. Poručili su da imaju vremena i da će biti spori u dizanju kamatnih stopa.


SAD, Europa, Japan ili Švicarska dobro znaju što znači imati prejaku valutu i to su dokazali konstantno pokušavajući oslabiti nacionalne valute kako bi si podigli konkurentnost svojih ekonomija. Kada imaš prejaku valutu u odnosu na svoju ekonomiju događaju se veći problemi. To je i bio jedan od problema u Grčkoj, ali i u drugim zemljama euro zone.


Je li u tom kontekstu moguće očekivati slabljenje kune ili je ona sigurna kako vele guverner i premijer?


– Teško da ćemo vidjeti slabljenje kune u kraćem roku jer su iz HNB-a više puta poručili da će održavati stabilnost. I siguran sam da će to raditi sve dok to budu mogli.