ZAGREB – Primjena kanabinoida u simptomatskom liječenju multiple skleroze (MS) i rezultati kliničkih ispitivanja kanabinoida u liječenju oboljelih od te kroničke upalne bolesti živčanog sustava, jedna je od tema ovogodišnjeg kongresa o MS-u i sličnim autoimunim bolestima, koji se održava u Zagrebu od 5. do 7. ožujka.

Skup organiziraju Udruga za istraživanje MS-a i Centar za demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb.

MS je bolest mladih ljudi, nerijetko pogađa djecu, a najčešće se javlja u dvadesetim i tridesetim godina života. S obzirom da se radi o vrlo učestaloj bolesti čiji je uzrok još uvijek nepoznat, liječenje je usmjereno na imunosne mehanizme koji sudjeluju u razvoju bolesti.

Predsjednica kongresa neurologinja Vesna Brinar ističe da kanabinoidi imaju imunomodulacijska i neuroprotektivna svojstva, zbog čega su razlog brojnih debata o primjeni kod multiple skleroze.

»Danas se kanabinoidi u MS-u koriste kao simptomatska terapija, uglavnom kod bolesnika s uznapredovalim oblikom bolesti, s povišenim tonusom (spastičnost) i jakim bolovima, te s izraženim umorom. Odobreni lijek od kanabinoida biljnog porijekla za liječenje spastičnosti je Sativex (nabiximol), koji je dostupan u 22 zemlje, a smanjuje bolove i spastičnost kod oko 37 posto bolesnika«, ističe Brinar.

Dodaje kako bolesnici koji koriste kanabinoide ukazuju na bolje rezultate u smanjenju bolova i spastičnosti nego što se može utvrditi objektivnim neurološkim pregledom.

Iako kliničke studije provedene u populaciji mlađih osoba, koje su na početku bolesti i s manjim stupnjem onesposobljenosti, pokazuju nešto slabiju progresiju bolesti, za dokaze su potrebna daljnja istraživanja.

O djelotvornosti kanabisa na progresiju MS-a provode se brojne kliničke studije, a rezultate nekih istraživanja na kongresu će predstaviti britanski stručnjak Cris Constantinescu.

»Kako se i u našoj zemlji nakon niza godina očekuje odobravanje većeg broja lijekova za MS-a, kongres je važan zbog prikaza i diskusije vezane uz optimalan način liječenja koje mora biti individualno usmjereno zbog velike varijabilnosti bolesti«, kaže Brinar.

Očekuje se da će HZZO na listu lijekova u travnju uvrstiti nekoliko skupih lijekova koji značajno pospješuju liječenje MS-a.

Iako u Hrvatskoj ne postoje epidemiološka istraživanja MS-a, procjenjuje se da oboli 80 do 100 osoba na 100.000 stanovnika, pri čemu su uočljiva žarišta u kojima je povećana pojavnost bolesti. Prije Domovinskog rata to je bilo područje Gorskog Kotara, no s migracijom stanovništva javila su se nova žarišta na području Koprivnice i u Dalmaciji.

»Doima se da je bolest u porastu. Je li razlog tome njezino ranije otkrivanje ili se zaista radi o porastu nema sigurnih podataka, no neka klinička zapažanja ukazuju na veću incidenciju MS-a u svijetu«, navodi Brinar.

MS je bolest kompleksnih uzroka, napominje, za koju se smatra da nastaje interakcijom brojnih gena i okolišnih čimbenika. Ne zna se točno o kojim se autoimunim čimbenicima radi, to je još uvijek predmet brojnih istraživanja.