22 godina akcije "Plitvice"

Branitelji bojkotirali Josipovićevog izaslanika Sinišu Tatalovića

Hina

Ovdje sam iznad bilo koje politike odajući počast Josipu Joviću, te očekujem to i od vas. Ja nikada svom vrhovnom zapovjedniku Franji Tuđmanu nisam zviždao, kazao je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić braniteljima koji nisu željeli slušati govornike



PLITVICE Na Plitvičkim jezerima komemorativnim skupom državnog vrha, MUP-a, Oružanih snaga i braniteljskih udruga obilježena je danas 22. obljetnica oružane akcije „Plitvice“ tijekom koje je poginuo 22-ogodišnji hrvatski redarstvenik Josip Jović.


U akciji je i ranjeno devetero pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje i Antiterorističke jedinice „Lučko“.


Nakon što su visoka izaslanstva i obitelj poginulog Josipa Jovića položili vijence, uslijedili su govori. Kada je izaslanik predsjednika Ive Josipovića Siniša Tatalović ispričao predsjednika koji je bio spriječen odazvati se skupu, stotinjak branitelja povuklo se sa skupa dvadesetak metara dalje, glasno negodujući, te u znak prosvjeda nisu slušali govor izaslanika.




Tatalović je kazao da je akcija „Plitvice“ bila uspješna iako je u njoj život položio Josip Jović, kao i cijeli Domovinski rat tijekom kojeg je bila obranjena sloboda Hrvatske. Dvadeset i dvije godine kasnije možemo reći da je ova žrtva imala posvećenost višim ciljevima, našoj sadašnjosti i budućnosti.


Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić poručio je izravno braniteljima koji nisu željeli slušati govornike da su oni ti koji su iznijeli bitku, te ih je podsjetio da je Marija Jović, majka njihovog poginulog suborca, pri dolasku na Plitvice sa suzama u očima kazala da Josipove suborce gleda ponosno kao svoje sinove.


“Ovdje sam iznad bilo koje politike odajući počast Josipu Joviću, te očekujem to i od vas. Ja nikada svom vrhovnom zapovjedniku Franji Tuđmanu nisam zviždao”, kazao je.


Milorad Batinić, podpredsjednik Hrvatskog sabora, vrijeme političkih previranja prije 22 godine nazvao je stanjem kada je zrak zaudarao na rat, a akcija „Plitvice“, iako je bila uspješna, bila je nagovještaj da će borba za slobodu biti teška i okupana krvlju. Za borbu Josipa Jovića i tisuće drugih hrvatskih branitelja koji su položili život za slobodu, kazao je da su imali snagu i veličinu herojstva koja je zalog hrvatske državnosti i sretnije budućnosti naše djece.


Zapovjednik akcije „Plitvice“ Josip Lucić uputio je kritiku Hrvatskoj radioteleviziji, na kojoj se, kako je rekao, više govori o Drugom svjetskom ratu nego o uzrocima i posljedicama Domovinskog rata.


Uz riječi da su branitelji ostvarili slobodu i demokraciju, pozvao je nositelje današnje vlasti da prestanu s optužbama prema braniteljima, te da ne diraju u njihove svetinje i domovinsku žrtvu. „Branitelji će“, nastavio je, „ulazak u EU doživjeti kao izazov kojeg se ne boje.“ Na kraju se zapitao zašto nema braniteljskih lječilišta ni centara za odmor na moru, pokraj mnogih napuštenih vojnih odmarališta, te je podsjetio da je samoubojstvo počinilo do sada 1500 branitelja.


Molitvu za poginulog Josipa Jovića i ostale žrtve Domovinskog rata održao je vojni biskup Juraj Jezerinac koji je rekao da će oni hrvatskoj domovini i budućim naraštajima biti trajno nadahnuće kako se ljubi narod i domovina.


Željko Dilber, koji se zajedno s ostalim braniteljima, udaljio od skupa, kazao je da je to bila neplanirana reakcija na činjenicu da se na ovu obljetnicu „nije pojavio predsjednik Republike osobno“.


Josip Klemm je u ime udruga specijalne jedinice kazao da u slučaju spriječenosti predsjednika države među branitelje može doći i zastupati ih samo Vinko Kovačić, predsjednikov savjetnik za branitelje, kao i generali.


U ime zbora gardijskih postrojbi, Ilija Vučemilović kazao je da moramo već jednom prekinuti s tim da se samo od prigode do prigode drži do branitelja, a onda, kao danas, dolaze na obljetnice samo izaslanici.


Mihajlo Hrastov, bivši karlovački policijski specijalac, koji je nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog ubojstva 13 neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu 1991., kazao je da su izaslaniku predsjednika Siniši Tataloviću okrenuli leđa i zato što je „đikan, Srbin, četnik“ i da “nije trebao doći”.