ZAGREB  Most nezavisnih lista desetak se dana prije izbora pretvaraju u treću političku opciju u zemlji iza koalicija koje predvode HDZ i SDP.  Iako im ankete daju pet mandata, njihov prvi čovjek Božo Petrov vjeruje da će u svakoj izbornoj jedinici prijeći prag što znači osvajanje najmanje deset mandata, a u svojim procjenama ide i do brojke 15.

Ako ćete doista imati od deset do 15 mandata, je li vas strah moguće odgovornosti odlučivanja o budućoj Vladi?

– Zbog čega bi nas bilo strah. Ako imate spremne stvari koje ćete tražiti od budućeg mandatara nema vas čega biti strah. Koalicije sklapati nećemo, ali ćemo tražiti jasan plan reformi. Meni je ipak izglednija opcija da HDZ i SDP stvore veliku koaliciju i raspodjele fotelje, nego ona po kojoj bi bili spremni provesti reforme, koje su uvjet da Most podrži bilo koju Vladu.

Hoćete li tražiti neko ministarsko mjesto?

– Naš uvjet neće biti nikakve pozicije, nego reforme. Mi možemo prihvatiti i izvršnu odgovornost da im pokažemo kako se može raditi ako se želi, da stvari baš nisu tako komplicirane.

Ovo je igra na koju vi niste navikli. I puno homogenije stranke su »pucale« nakon što su bile izborna iznenađenja.

– I na lokalnoj razini nismo imali iskustvo homogenih stranka, bili smo politički anonimusi, nismo čak imali ni iskustvo upravljanja lokalnim samoupravama, a upravljamo 20 puta bolje od onih koji su imali po 16 godina iskustva. Nije stvar koliko iskustva imate na nekoj poziciji ili koliko ste iskusni u zakulisnim igrama, ništa to ne vrijedi ako su loši principi na osnovi kojih djelujete.

Ipak, tko je Mostu svjetonazorski bliži, SDP ili HDZ?

– Mi smo heterogeni po svjetonazorskim načelima i unaprijed smo se dogovorili da nećemo inzistirati na svjetonazorskim pitanjima. Svatko od nas će, ako ikada dođe do tih pitanja, donositi odluke prema svojoj savjesti. Nismo se ujedinili zato što smatramo važnim da se Hrvatska ovaj tren odredi prema svjetonazorskim pitanjima. Te su rasprave 20 godina savršen poligon za ratovanje između SDP-a i HDZ-a da bi maknuli fokus s pitanja koja su bitna, onih koja su nas u Mostu ujedinila, a to je gospodarski razvoj.

Ali upravo bi to da vas svjetonazorska načela ne vežu moglo dovesti do toga da vas ona stranka koja želi vlast podijeli. Most bi uz malu pomoć sa strane mogao puknuti.  

– Mi smo savršeno homogeni po pitanju toga da će našu podršku dobiti onaj tko će provoditi reforme. Imamo mi i najvažnije zajedničko načelo, da se držimo dogovora i da nismo potkupljivi bilo da su u pitanju novac, vlast i pozicije. Znam te ljude i s njima surađujem, mogli su se i dosad prodati za poziciju i šutjeti, ali to nisu učinili ni Drago Prgomet niti Ivan Kovačić. Most neće puknuti. Slažemo se oko reformi i onaj tko pristane na reforme može računati na našu podršku u sastavljanju Vlade, dobit će prolazna vremena za svaku reformu. U trenutku kad počne otezati s prvom reformom, podrške više nema i Vlada pada. Idu prijevremeni izbori, jer je to jeftinije nego trpjeti nesposobnu vladu.

Politika se bez tih svjetonazorskih načela čini kao jelo bez začina. Svjetonazorska načela važan su dio politike, kao i svakog čovjeka, to morate priznati.

– Ne kažem da nisu važna, važan su svakom čovjeku pa tako i svakome od nas, ali sada je bitnije učiniti zemlju gospodarski stabilnom, a onda koliko god hoćete možemo raspravljati o tim načelnim pitanjima. SDP i HDZ stalno inzistiraju na tim podjelama  i na tome regrutiraju birače. To se mora mijenjati.

Ali ako regrutiraju tolike birače, onda je to očito građanima najvažnije.

– Zato što ove dvije strane svjesno održavaju umjetne podjele. Pitajte građane što im je važnije, pa ćete vidjeti da im je važnije kako žive i  mogu li se brinuti za svoju djecu, imati radno mjesto. Ne govorim da svjetonazorska načela nisu bitna, ali ljudima se ne dopušta rasprava ni o čemu drugome.  Do prije šest mjeseci i SDP i HDZ su se kleli u reforme u promjene koje će ljudima učiniti život boljim, ali sada su se opet vratili na staro, promjene nitko ne spominje kao da je baš ovako kako je sada u Hrvatskoj sve u najboljem redu.

 Reforma javne uprave, koja je jedan od vaših uvjeta, znači i bolne promjene, to znači natjerati ljude da se mijenjaju. Zašto bi ti ljudi to htjeli?

Ima i onih koji tvrde da  će sljedeća Vlada, u kojoj ćete možda biti, svejedno pasti za najviše godinu i pol. Kad na svjetskim tržištima porastu kamate i netko Hrvatskoj zatvori financijsku pipu.

– Ili će netko u Hrvatskoj konačno preuzeti odgovornost i provesti reforme, početi rješavati probleme prije nego se dogodi to o čemu govorite. Neće to preko noći naše javne financije učiniti blistavim, ali zar stvarno mislite da u proračunu treba postojati pet posto deficita? Mislim da u proračunu ne treba uopće biti deficita.

Gdje vi vidite 15 milijardi koje možemo prestati trošiti?

– Je li bojenje tunela koštalo toliko koliko smo ga platili? Uzmite za primjer sve javne natječaje koje godišnje plaća država. To je tek dio, ali ako vodite računa o svakoj kuni u državnom proračunu, vjerujte mi naći će se tu dosta novca. Za početak samo ako se spriječi nemar za novac koji je netko drugi, u ovom slučaju građani, zaradio, a da ne govorimo o preplaćenim radovim, dodatnim ugovorima i naknadama. Trenutno imamo 750 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, kojeg država nikome nije dala na obrađivanje. To  je 1,9 milijardi kuna samo od onoga što bi se platilo kao naknada i što bi ubrale Hrvatske vode. U tom slučaju na terenu ne bi bilo dovoljno ljudi da prate provode li se planovi koji su bili uvjet za koncesiju, pa bi se tu mogli zaposliti oni koji ništa ne rade u brojnim institucijama. Neka se prekvalificiraju i zarade plaću. Ako bismo aktivirali to zemljište to je od 30 do 50 tisuća novih radnih mjesta.