Grad: Rijeka
Danas: 15° moguća kiša
Sutra: 0° 4° snijeg
12. prosinca 2017.
Ministar unutarnjih poslova

Božinović kaže da je Hrvatska za jaču zaštitu vanjskih granica EU-a

Davor Božinović, Foto: N. REBERŠAK
Davor Božinović, Foto: N. REBERŠAK
Autor:
Objavljeno: 13. listopad 2017. u 15:47 2017-10-13T15:47:10+02:00

Europska unija mora raditi više na kontroli i zaštiti vanjskih granica, a to je i hrvatski nacionalni interes budući da su vanjske granica EU-a i hrvatske nacionalne granice, izjavio je u petak u Luxembourgu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

»Hrvatska je pokazala razumijevanje za države koje su pogođene bilo terorističkim napadima, bilo migrantskim valovima. Međutim, naša je glavna poruka da EU mora raditi na jačanju vanjskih granica koje su ujedno i naše nacionalne granice«, rekao je Božinović novinarima nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.

Ministri su raspravljali o prijedlogu Komisije promjena Zakonika o schengenskim granicama koje bi trebale istodobno sačuvati slobodu kretanja ljudi unutar schengenskog i ujedno riješiti pitanja koja izazivaju zabrinutost u mnogim zemljama, poput terorizma ili nekontroliranog priljeva migranata.

Komisija je u tom prijedlogu koji je iznijela krajem rujna predložila promjene Zakonika koje bi omogućile uvođenje kontrola unutar toga prostora na razdoblje do tri godine u slučaju iznimnih okolnosti, poput terorističkih prijetnji.

Božinović je rekao da je nakon 27. lipnja kada je dobila pristup na Schengenskom informacijskom sustav (SIS) Hrvatska imala preko 70 milijuna provjera i više od četii tisuće tzv. pogodaka.

»To znači da je Hrvatska u tolikoj mjeri pridonijela da EU ovo ljeto bude sigurnija. Stoga mi tražimo da nas uključi i u druge programe kao što su sustavi 'ulaz/izlaz' i ETIAS, što je u interesu i Hrvatske i EU-a«, rekao je Božinović.

SIS je već više od dvadeset godina glavni alat za suradnju policija schengenskih zemalja više od 70 milijuna podataka i pomoću njega države članice svake godine izvrše preko 3,9 milijardi provjera i pronađu preko 200.000 traženih osoba, vozila, isprava i predmeta.

U europskim institucijama se radi na uspostavi sustava »ulaz/izlaz«, centralizirane baze biometričkih podataka, kojim se želi ubrzati i pojačati učinkovitost graničnih kontrola građana trećih zemalja koji ulaze u EU. Tim bi se sustavom ubrzao ulazak putnika koji poštuju sve propise, a omogućio bi otkrivanje onih koji ostaju u EU i nakon što im istekne viza i onih koji nemaju važeće dokumente.

ETIAS je Sustav za informiranje i odobravanje putovanja, kojim bi se uvela obveza za građane zemalja koje ne trebaju vize za ulazak u EU da unaprijed najave svoje putovanje i plate naknadu. Riječ je o sličnom sustavu koji imaju Sjedinjene Države, prema kojem se svi koji ulaze u tu zemlju, a ne trebaju vize, moraju preko interneta unaprijed registrirati najmanje 72 sata prije ulaska i platiti naknadu. Ta se registracija mora napraviti samo jednom i onda važi za veći broj putovanja, te ubrzava preglede na graničnim prelazima. Prema izvorima Komisije, takav bi prijedlog trebao biti objavljen u studenome.

Božinović je istaknuo da je Hrvatska ubrzala sve procese vezane za pristupanje Schengenu.

»Mi smo ubrzali sve procese za pristup Schengenu i ovi dobri podaci koje sam iznio dio su onoga što je pokazala evaluacija. Čak su i određene procedure koje je Hrvatska primijenila u provedbi novih pravila na vanjskim granicama ušle u standardnu proceduru koju će primjenjivati i druge države članice. Mi smo apsolutno profesionalni, učinkoviti i Hrvatska će, što smo već nekoliko puta javno kazali, tehnički biti spremna za ulazak u schengenski prostor do kraja sljedeće godine«, kaže Božinović.

Na upit da komentira izjavu povjerenika za unutarnje poslove Dimitrisa Avramopoulosa da će »umre li Schengen, umrijeti Europa«, Božinović je rekao da Komisija radi dobar posao u smislu zaštite europske stečevine, ali da on to ne bi tako rekao.

»Sve su ovo napori koji nam pokazuju da je Schengen živ i da će živjeti. EU je uvijek prolazila kroz neke kritične faze iz kojih je obično izlazila ojačana, a ja sam prilično uvjeren da će tako biti i sada«, rekao je Božinović.

Komisija je krajem rujna predložila da se umjesto na šest mjeseci produlji na godinu dana najdulje razdoblje u kojem je moguće privremeno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama schengenskog prostora u slučaju ozbiljnih prijetnji po sigurnost neke zemlje. Ako ta opasnost potraje onda bi se dodatno mogle produljiti kontrole do najviše dvije godine, ali u tom slučaju bi trebala suglasnost Vijeća, to jest ostalih zemalja članica.

Neke zemlje poput Njemačke i Francuske protive se prijedlogu da za produljenje treba osigurati potporu ostalih članica i žele da se produlji razdoblje na koje je moguće uvesti kontrole.

»Sigurno je da će se o tome dosta razgovarati i vjerojatno će se tražiti kompromisno rješenje. To je složen postupak, ali svi se slažu da je Schengen jedna od najvećih stečevina europskih integracija i da ga treba sačuvati«, kaže Božinović.

Božinović pojašnjava da Komisija inzistira na tome da se mogu koristiti i alternativne mjere koje ne znače odmah uvođenje kontrola na unutarnjim granicama, poput pojačanog rada policije na glavnim rutama u pograničnom području, bolje i intenzivnije suradnje među susjednim zemljama.

Dio zemalja članica imaju primjedbi na prijedloge da se omogući produljenje kontrola na unutarnjim granicama i na najave više članice da će nastaviti s unutarnjim kontrolama, ističući da bi to moglo ugroziti slobodu kretanja ljudi, što bi imale teške gospodarske posljedice.

»Jako me rastužuju ovakvi prijedlozi. Moramo štiti Schengen na vanjskim, a ne na unutarnjim granicama«, rekao je slovački ministar unutarnjih poslova Robert Kalinak.
Prema sadašnjim pravilima, uvođenje kontrola na unutarnjim schengenskim granicama u slučaju ozbiljne opasnosti javnom redu i sigurnosti u nekoj zemlji članici ne može biti dulje od šest mjeseci, a iznimno u slučajevima kaosa na vanjskim granicama, što se događalo za vrijeme najvećeg priljeva migranata, kontrole se mogu uvesti na razdoblje do dvije godine.

Trenutačno šest zemalja schengenskog prostora – Austrija, Danska, Francuska, Norveška, Njemačka i Švedska – koristi zakonsku mogućnost kontrola na unutarnjim granicama, a taj rok istječe sredinom studenoga. Francuska je jedina među njima koja je uvođenje kontrola obrazložila terorističkom prijetnjom. Ostalih pet zemalja kao razloge za uvođenje kontrola navelo je kaos na vanjskim granicama u Grčkoj i balkanskoj migrantskoj ruti 2015.

Sada je svih šest zemalja najavilo da će nastaviti s unutarnjim kontrolama i sve su kao obrazloženje navele sigurnosne razloge.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka