U Hrvatskoj 0,3 posto djece jedini obrok koji dobiju tijekom dana je onaj u školama. Oko tisuću učenika može se svrstati u kategoriju gladne djece, a velik ih je broj već uključen u neki od oblika potpore
RIJEKA U hrvatskim osnovnim školama za 0,3 posto djece jedini obrok tijekom dana je onaj koji prime u školi – pokazao je to odgovor hrvatskih škola ministru znanosti, obrazovanja i sporta Željku Jovanoviću na njegov nedavno poslan upit o statusu organizirane prehrane za učenike.
S obzirom da Hrvatska ima nešto više od 330 tisuća osnovaca prema onome što su detektirale škole gotovo njih tisuću može se svrstati u kategoriju gladne djece, međutim sudionici sastanka jučer su istaknuli da je velik broj te djece već uključen u neki od oblika potpore.
Pročelnica Odjela uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke, Ankica Perhat, na jučerašnjem je sastanku u Ministarstvu iznjela podatak da 20 posto učenika, dakle svako peto dijete, u riječkim školama užina, a čak 60 posto ih ruča. Za osiguravanje sufinancirane ili besplatne prehrane Rijeka je uspostavila kriterije koji su obuhvatniji od kriterija socijalne skrbi. Perhat je apelirala na sve odgovorne da se suzdrže populizma i fokusiraju mjere isključivo na one kojima je pomoć potrebna.
Prema podacima koje su škole dostavile Ministarstvu najveći je broj potrebite djece u Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji, dok takvih primjera uopće nema u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci.
– Riječ je o djeci, stoga se moramo kloniti senzacionalizma, poručio je ministar. Sudionici sastanka upozorili su da je unatoč uspostavljenom sustavu organizirane prehrane u školama teško razlikovati djecu koja ne žele jesti i koja nemaju što jesti. Kako je istaknula specijalistica školske medicine i pomoćnica ravnateljice HZZJZ-a dr. Ivana Pavić Šimetin, u javnosti se često brkaju pojmovi gladi i pothranjenosti.
– U razvijenome svijetu, pa i Hrvatskoj, uzrok pothranjenosti nije glad. Dapače, djeca nižega socijalno-ekonomskog statusa češće su pretila jer jedu nezdravu i jeftinu visokokaloričnu hranu, rekla je dr. Pavić Šimetin.
U školsku prehranu uključeno je gotovo 60 posto djece. Najviše je djece uključeno u školsku prehranu u Krapinsko-zagorskoj županiji (90,65 posto) i Gradu Zagrebu (oko 90 posto osnovnoškolaca). Najmanje je djece uključeno u prehranu u Dubrovačko-neretvanskoj (9,64 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (12,13 posto), dijelom zato što te dvije županije imaju malo škola koje imaju školsku kuhinju.
Statistike posljednjih godina pokazuju kako je broj pothranjene djece čak i u padu, jer pothranjeno je 1,5 posto učenika, dok je istodobno u dobi od 7 do 15 godina zabilježeno 27,7 posto djevojčica i 32 posto dječaka s prekomjernom težinom, od čega je 11,2 posto dječaka i 7,2 posto djevojčica – pretilo!
Novi sastanak u istom sastavu održat će se nakon uskrsnih blagdana, a do tada će svi sudionici poslati svoje prijedloge za uspostavu jedinstvenih kriterija prepoznavanja i razlikovanja potreba učenika osnovnih škola kojima je školski obrok jedini obrok u danu.
