Cijene usluga formirat će se tako da se bolnici više isplati pacijenta liječiti kroz dnevnu bolnicu, a odredit će se najdulji rok u kojem se pacijent može liječiti na akutnom bolničkom krevetu
ZAGREB Glomazan i neracionalan bolnički sustav koji već godinama gomila dugove jer troši više nego što ima, ministar zdravlja Siniša Varga pokušat će postaviti na noge racionalnijim poslovanjem bolnica: kod pacijenata koji leže na bolničkim odjelima na operativni zahvat danas odlazi svega 40 do 60 posto troška boravka pacijenta u bolnici, dok se ostatak iznosa potroši na oporavak. Kraće ležanje u bolnicama, jačanje dnevne kirurgije i dnevnih bolnica recept je za smanjenje tog troška. Varga je u Nacionalnom planu razvoja bolničkog sustava predvidio i ono što je u prvoj verziji nedostajalo: razvoj sustava patronaže i zdravstvene njege u kući, kojima će osim kontrole kroničnih bolesnika zadaća odsad biti i zbrinjavanje i pomoć pacijentima koje iz bolnice idu kući odmah nakon operativnog zahvata ili akutnog liječenja.
Smanjenjem broja bolničkih kreveta smanjit će se potreba za bolničkim liječenjem i skratiti liste čekanja. Kad se postigne ciljana stopa popunjenosti postelja od 85 posto, a danas se kreće od 30 do 90 posto, dio kreveta će se ukloniti ili prenamijeniti iz akutne u kroničnu zdravstvenu zaštitu.
Za koliko će se rezati broj akutnih kreveta, koji su prema Ostojićevom masterplanu trebali biti reducirani za više od 30 posto, znat će se nakon objave Nacionalnog registra bolničkih kapaciteta, kao što će se tada znati i koliko će brojčano ojačati dnevne bolnice. Navodi se kako po nekim procjenama njihov udio mora rasti od 10 do 40 posto u odnosu na postojeće stanje. Bolnice koje danas ne raspolažu dnevnim kapacitetima ili ih slabo koriste morat će ih do kraja 2016. godine bitno povećati, ističe se u Varginom masterplanu. Udio kreveta za produljeno i dugotrajno liječenje u ukupnim kapacitetima od oko 18.000 bolničkih kreveta trebao bi dostići najmanje osam posto, što znači da bi s postojećih 828 narastao na oko 1.500 kreveta.
Iako obećava fleksibilnost u određivanju broja kreveta, Varga ne odustaje od minimalnog standarda od 15 kreveta potrebnih za opstanak jednog odjela. Smanjenjem broja kreveta dio će bolničkih odjela postati neodrživ, dio će ih se spojiti, a liječnici će se po potrebi preusmjeravati u poliklinike ili dnevne bolnice. Bolnice će se financijski stimulirati ako smanje broj hospitaliziranih pacijenata i povećaju protok pacijenata, a imat će stimulacije ako osiguraju pružanje više zdravstvenih usluga odjednom i na jednom mjestu, a time i veću produktivnost. HZZO će, kako stoji u masterplanu, definirati što više dijagnostičko-terapijskih postupaka da bi bolnice stimulirao na bržu obradu pacijenata. Cijene usluga formirat će se tako da se bolnici više isplati pacijenta liječiti kroz dnevnu bolnicu, a odredit će se najdulji rok u kojem se pacijent može liječiti na akutnom bolničkom krevetu.
Predviđeni porast od minimalnih 10 posto u pružanju zdravstvenih usluga specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite značit će, ističe se u masterplanu, da će pacijenti u bolnicama dobiti više usluga na djelotvorniji način.
