Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
24. rujna 2018.
Reforma po glavi stanovnika

Bogatima olakšica, nezaposlenima oskudica: Porezni udarac na autorske honorare nepotreban i štetan

foto: arhiva NL
foto: arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 23. studeni 2016. u 13:49 2016-11-23T13:49:00+01:00

Predviđenom reformom svi poslodavci u umjetničkom sektoru plaćali bi od 4 do 7 posto više, a svi autori, ovisno o statusu, dobivali bi između 4 i 8 posto manje. Bio bi to još jedan udar na kulturu od kojega državni proračun ne bi ostvario nikakav ozbiljan prihod, ali bi financijski udar doživjeli brojni kreativci – novinari, glumci, režiseri, glazbenici, pisci, likovni umjetnici, dizajneri, prevoditelji, redaktori, lektori, znanstvenici, ocijenili su sudionici konferencije koji su se u velikom broju okupili u Velikoj dvorani HND-a.

ZAGREB – Ostvare li se predviđanja u sklopu najavljene porezne reforme prema kojima bi se povećalo porezno opterećenje koje izdavači plaćaju na autorske honorare, bilo bi to pogubno za čitavu djelatnost, a državi ne bi donijelo znatnije povećanje prihoda, istaknuto je na tiskovnoj konferenciji održanoj u srijedu u Zagrebu na temu »Poreznom reformom po kulturi«.

Konferenciju su, zbog namjere Vlade RH da poreznom reformom uvede doprinose na autorske honorare, organizirali Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Predviđenom reformom svi poslodavci u umjetničkom sektoru plaćali bi od 4 do 7 posto više, a svi autori, ovisno o statusu, dobivali bi između 4 i 8 posto manje. Bio bi to još jedan udar na kulturu od kojega državni proračun ne bi ostvario nikakav ozbiljan prihod, ali bi financijski udar doživjeli brojni kreativci – novinari, glumci, režiseri, glazbenici, pisci, likovni umjetnici, dizajneri, prevoditelji, redaktori, lektori, znanstvenici, ocijenili su sudionici konferencije koji su se u velikom broju okupili u Velikoj dvorani HND-a.

Kompletan sustav svih vrsta produkcije intelektualnih dobara, od novina pa do kazališta, filma i televizijske produkcije, postao bi još neprofitabilniji, upozorili su. Zakon je već prošao prvo čitanje u Saboru, pa je tako već »pet do 12« za konkretnu akciju, poručili su.

Sanja Despot iz Izvršnog odbora HND-a istaknula je da se predviđene reforme odnose na manje-više sve koji rade u kulturi i umjetnosti, a vjerojatno najpogođenijima ocijenila je novinare, »jer oni koji danas u novinarskoj struci ostvaruju autorske honorare uglavnom to rade kao jedini posao – dakle, oni žive od njega«.

Iako se predlaže i smanjenje stope doprinosa za drugi dohodak, koji se do sada plaćao, proširenje baze na autore neće napuniti proračun toliko koliko će ga smanjiti stopa doprinosa na druge ugovore o djelu, kazala je Despot.

»Nije jasan cilj te reforme, ona neće pospješiti zapošljavanje u medijima. Mislim da se reformi pristupilo a da se nisu ispitali učinci za pojedine kategorije«, poručila je.

Dopredsjednik HKKKKI-a Aleksandar Battista Ilić upozorio je kako je riječ o sektoru golema potencijala, koji bi trebalo iskoristiti za rast bruto domaćeg proizvoda, a ne ga svoditi na socijalnu kategoriju.

»Sektor kreativnih i kulturnih industrija jedna je strateška odrednica, a mi smo ga sveli na socijalnu kategoriju. Porezna politika uvijek se koristi kao model poticanja rasta onoga što se nalazi u supstanci nekoga naroda, a mi ćemo s tom reformom i ono što smo dosad postigli unazaditi, i to u trenutku kad Ministarstvo kulture ima najmanji postotak u proračunu. Bila bi to kulturna katastrofa za RH, time uništavamo mlade ljude, kulturu, umjetnost i misao u Hrvatskoj«, ocijenio je Battista Ilić.

Predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca (HDNP) Matija Raos napomenuo je kako ta reforma veliki problem predstavlja za autore kojima je to jedini prihod, jer neće moći osigurati golu egzistenciju te će biti zbog reforme stavljeni u najgori položaj.

Upitnik HDNP-a u kojemu je sudjelovalo više od 500 autora pokazao je da čak 91 posto ispitanih smatra da će uvođenje takve reforme potaknuti rad na crno. »Trebamo se pitati kakvo mi društvo želimo biti i kakve vrijednosti želimo poticati«, kazao je.

Kazalištarci, književnici, glazbenici u strahu za egzistenciju

Glavni urednik Frakture i član Upravnog odbora Udruge Knjižni blok Seid Serdarević upozorio je da će ta reforma, kakva dosad nije viđena nigdje drugdje u Europi, biti udarac na sve sudionike umjetničkog procesa, i to u okolnostima u kojima Hrvatska ima najmanji proračun za kulturu.
»U slučaju da se napravi udarac na autorske honorare taj će udarac jednako pogoditi i autore i sve poslodavce, jer će poslodavci plaćati veći tzv. bruto 2, a autori - dakle jedna cijela intelektualna bit i duša ove države – dobit će još manje honorare i mnogi od njih će prestati raditi jer im se to više uopće neće isplatiti«, kazao je Serdarević.

»Kulturne i kreativne industrije naš su identitet i baština, definiraju nas kao naciju. Takva porezna politika pokazuje da država nema sluha za sektor koji u Europi nosi 6 do 7 posto ukupnog BDP-a i generira mnogo radnih mjesta, i natjerat će većinu ljudi da potraže zanimanja negdje drugdje«, upozorio je.

Pozvao je stoga vladu i ministra financija Zdravka Marića da još jednom promisle o tom potezu, »jer on ne donosi ništa državnom proračunu, a odnijet će jako puno«.

O tome kako bi reforma pogodila svijet kazališne umjetnosti govorila je dramska umjetnica Perica Martinović, aktualna predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Kazala je kako bi prijedlog da se povećaju porezna opterećenja na autorske honorare dramskih umjetnika, koji se apriori smatraju drugim dohotkom, povećao davanja po neto autorskom honoraru za 6-7 posto.

U ovome času, kad je kulturna proizvodnja već drastično smanjena i ograničena, može se pretpostaviti da će se udjel angažmana dramskih umjetnika smanjiti u svim programima i projektima, upozorila je Martinović.

Pisac Edo Popović istaknuo je kako je on ujedno i novinar, pa tako iz prve ruke zna kako je to neizvjesna egzistencija. »Ne očekujem da mogu od svojih honorara ulagati u nekretnine, već samo da mi se omogući da živim, jedem i plaćam režije, i da mogu raditi svoj posao. Ta porezna politika samo je još jedan pokušaj da se uzme tamo gdje nema«, poručio je Popović.

U ime glazbenog sektora govorio je pijanist i skladatelj Neven Frangeš, koji je upozorio kako bi to bio izravan udarac i na Ministarstvo kulture, jer sva sredstva koja dodjeljuje »automatski vrijede manje«.

Po mišljenju redatelja Antonija Nuića, Vlada se prema cijelom sektoru odnosi s omalovažavanjem. »Nama je jasno da bilo koja hrvatska vlada u idućih 20 godina ne može raditi radikalne poteze; ako itko zna kako je živjeti u Hrvatskoj, to mi znamo. Nemojte nas stalno uvjeravati kako je sve to za neku veću i bolju stvar, jer to nešto ne postoji, odavno je ubijeno – mi smo nacija bez identiteta. Pitanje je kamo dalje, jer mi se dalje nemamo kamo povući«, poručio je.

Zatražiti sastanak s premijerom Plenkovićem

U raspravi su sudjelovali brojni okupljeni dionici kreativne i kulturne industrije koji su u Novinarski dom došli i iz drugih hrvatskih gradova, a svi su se složili u jedinstvenoj poruci da takva vladina politika »uništava znanost, umjetnost i kulturu i reže granu na kojoj sjedi, te da zemlja i društvo koje radi na taj način, radi na samouništenju«.

U zaključku skupa, Despot se složila s jednim od prijedloga iznesenim tijekom diskusije, da se zatraži sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem.

»Pokušavamo se nadati da stvari nisu sagledane sa svih strana i da bi takav sastanak mogao polučiti neki povoljniji rezultat«, kazala je, napomenuvši kako bi se »također moglo razmisliti i o prijedlogu da se više ne vjeruje na neviđeno ministrici kulture (Nini Obiljen Koržinek), koju su svi u sektoru dočekali s oduševljenjem«.

»Nadamo se da će se stvari promijeniti. Međutim, ako se ne promijene, netko bi morao snositi odgovornost, možda čak i nova ministrica«, poručila je na kraju Despot.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka