U samo tri godine nevladin je sektor, po broju zaposlenih, zabilježio rast od 13,4 posto, a raste i udio zaposlenih u udrugama u ukupno zaposlenima. Zanimljivo je da je iz europskih je fondova povučen praktično sav novac namijenjen civilnom društvu
ZAGREB Udruge su u Hrvatskoj jedno od rijetkih područja koje ekonomski dobro funkcionira i koje krizi usprkos godinu za godinom bilježe rast. Naime, prema podatcima Ministarstva financija prošle je godine u svim udrugama u Hrvatskoj radilo prosječno 19.610 osoba.
Godine 2010. u nevladinom je sektoru bilo zaposleno prosječno 18.667 osoba što, pak, znači da je u tom sektoru samo u godinu dana broj zaposlenih povećan za 943 osobe.
Stalni rast
Udruge u krizi, koja je izbila prije četiri godine, nemaju problema sa zapošljavanjem i povećavanjem broja zaposlenih. Godine 2008. zapošljavale su 17.291 osobu i ta brojka neprestano raste sve do lanjskih, već spomenutih, 19.610 osoba. U samo tri godine nevladin je sektor, po broju zaposlenih, zabilježio rast od 13,4 posto. Istodobno, raste i udio zaposlenih u udrugama u ukupno zaposlenima.
Prije četiri godine udio zaposlenih u udrugama iznosio je 1,11 posto, a lani 1,73 posto. Drugačije kazano, to znači da je svaka 58. zaposlena osoba u Hrvatskoj zaposlena u nekoj udruzi.
Taj je udio povećan za neprirodno visokih 55 posto, a razlog za to treba tražiti ne samo u povećanju broja zaposlenih u udrugama nego i u smanjenju broja zaposlenih u Hrvatskoj. Krajem 2008. godine u Hrvatskoj je zaposlenih bilo 1.457.207, a krajem prošle godine samo 1.367.672.
Udruge znatne svote ostvaruju prihodima iz državnog ili lokalnih proračuna za svoje programe i projekte. Međutim, iz podataka Ministarstva financija jasno je da solidan dio prihoda ostvaruju iz drugih izvora.
Lani su sve udruge u Hrvatskoj ostvarile ukupan prihod od 4.412.895.587 kuna. Iz svih su proračuna uprihodile 1.655.107.121,9 kuna. To, pak, znači da su iz drugih, neproračunskih izvora, udruge ostvarile prihod od 2.757.788.465,1 kunu.
Među udrugama ima i onih koje imaju posebne ovlasti, što se itekako osjeti na njihovim prihodima, poput Hrvatskog autokluba, ili onih koji su sponzorima vrlo atraktivne, poput pojedinih sportskih udruga.
Međutim, svota nešto veća od 4,4 milijarde ukupnog prihoda u udrugama lani znači da se po zaposlenom ostvaruje respektabilan prihod od 225.032,92 kune. Na žalost, objavljuju se samo agregatni podatci o broju zaposlenih u udrugama.
Statistika bi bila pedantnija, a analiza preciznija kad bismo znali koliko udruge zapošljavaju po sektorima, dakle koliko zapošljavaju udruge iz kulture, koliko iz sporta, tehničke kulture i tako dalje.
Solidna slika
Više od tri četvrtine ljudi smatra rad udruga korisnim, dok je onih koje smatraju rad udruga štetnim tek 2,6 posto. To pokazuju rezultati istraživanja »Vidljivost i javna percepcija udruga u Hrvatskoj 2012.« kojega je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar na inicijativu TACSO ureda (Ured za tehničku pomoć EU organizacijama civilnog društva) u Hrvatskoj.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.004 u 66 naselja od 10. travnja do 11. svibnja ove godine, a objavljeno je početkom kolovoza. Konkretno, izrazito korisnim rad udruga za društvo smatra 38,3 posto ispitanika, krosinim 37,4 posto, izrazito štetnim jedan, a štetnim 1,6 posto ispitanika.
Ocjena korisnosti udruga ovisi o sociodemografskim obilježjima ispitanika. Tako čak 86 posto osoba do 30 godina rad udruga smatra korisnim, dok je takvih među starijima od 60 godina 73,4 posto. Zaposleni su također skloniji smatrati rad udruga korisnim. Naime, 82,3 posto zaposlenih smatra ga takvim, dok ih je među nezaposlenima 72,9.
Među pozitivnim stavovima o udrugama ističe se tvrdnja da udruge poboljšavaju kvalitetu života u zajednici s čime se slaže 59,3 posto anketiranih te da su danas djelotvornije nego prije pet godina (59,1 posto). Solidnu slika o udrugama potvrđuje i to što 56,7 posto ispitanika smatra da one imaju važnu ulogu u isticanju i rješavanju problema u društvu.
Ispitivani su i negativni stavovi građana o udrugama. Prema tim rezultatitma 38,6 posto ljudi smatra da je većina ljudi u udrugama zbog osobnog interesa, a više od trećine da udruge često imaju ciljeve koji nisu vidljivi na prvi.
Mnogi bi ispitanici bili financijski dobrohotniji prema udrugama. naime, 54,4 posto anketiranih smatra da bi država više trebala izravno financirati udruge i njihov rad, dok nešto manje od 51 posto smatra da bi rad udruga trebalo poticati smanjivanjem poreza.
Jedan od razloga rasta broja zaposlenih u udrugama krije se u činjenici da je civilno društvo proteklih godina demonstriralo veliku sposobnost izvlačenja novca iz europskih fondova, ali i drugih inozemnih izvora. Iz europskih je fondova povučeno praktično sve što je za civilno društvo bilo namijenjeno, a prijašnjih su godina samo vrijednosno orijentirane udruge (za demokratizaciju, zaštitu ljudskih prava, ekologiju, ženska prava…) povlačile samo iz europskih fonodva oko deset milijuna eura. Svote iz europskih fondova namijenjene udrugama sljedećih će godina sigurno rasti, a dosadašnje iskustvo pokazuje da nema straha kako taj novac neće ostati iskorišten.
Skeptičnost desnih
Ljudi desnog političkog nazora skeptičniji su prema udrugama nego li ljevičari. Da su ljudi aktivni u udrugama zbog osobnog interesa smatra dvije petine anketiranih koji su desne orijentacije i trećina onih koji su lijeve orijentacije. Skeptičnost desnih vidi se i kad je riječ o poštenju i raspolaganju novcem.
Naime, manje od 30 posto desnih smatra da su ljudi u udrugama u velikoj većini pošteni i etični u raspolaganju novcem, a među lijevima to smatra njih više od 46 posto. Desni su skeptičniji od lijevih prema udrugama i njihovu radu i kad je riječ o financiranju. Dvije petine desnih smatra da bi valsti trebale više izravno financirati udruge, dok se s time slaže gotovo tri petine lijevih.
Rad udruga ponajviše doprinosi podizanju svijesti ljudi o njihovim pravima, s tom se tvrdnjom složilo 56,5 posto anketiranih. Slijede razvoj demokracije i razvoj civilnog društva (po 48,7 posto), te poboljšanje kvalitete života općenito (47,8 posto) i rješavanje konkretnih problema pojedinaca i društvenih skupina (44,3 posto).
Na samom je dnu doprinos udruga oblikovanju politika koje utječu na svakodnevni život i manje od četvrtine ispitanika smatra da udruge u tome ostvaruju neki doprinos.
No, dok su brojni pokazatelji percepcije o udrugama za njih pozitivni, dojam o njihovom sadašnjem utjecaju prilično je porazan. Naime, 3,7 posto anketiranih smatra da udruge imaju velik utjecaj na lokalnoj razini, a 4,5 posto na državnoj. Da imaju srednji utjecaj na lokalnoj razini smatra 23,5 posto ispitanika, a na državnoj 26,9 posto.
