Hrvatska kasni

Beograd postao zračno čvorište jugoistočne Europe: Air Serbia nas pretekla direktnim letom za New York

Bojana Mrvoš Pavić

Direktor uprave Air Serbia Dane Kondić, premijer Srbije Aleksandar Vučić, direktor uprave Etihad Airwaysa James Hogan / Reuters

Direktor uprave Air Serbia Dane Kondić, premijer Srbije Aleksandar Vučić, direktor uprave Etihad Airwaysa James Hogan / Reuters

Hrvatski veleposlanik u SAD-u Joško Paro otkrio je da se »intenzivno razgovara o uvođenju direktne avio linije između SAD-a i Hrvatske«, o čemu, međutim, naše Ministarstvo prometa i turizma kao ni državni avio-prijevoznik – ne znaju ništa



ZAGREB Air Serbia, nasljednik nekadašnjeg JAT-a i kompanija u kojoj od 2013. godine 49 posto vlasništva pripada Etihadu, nacionalnoj aviokompaniji Ujedinjenih Arapskih Emirata, a većinski paket od 51 posto je i dalje u vlasništvu Srbije, od lipnja ove godine počinje letjeti na relaciji Beograd-New York.


Kako arapski Etihad postaje suvlasnik i nekih drugih regionalnih aviokompanija po Europi, sa sve više linija, Beograd se, što je i bio plan Etihada, polako ali sigurno pretvara u zračno čvorište jugoistočne Europe za transkontinentalne letove.


Osim što je već povećala broj letova u mnoge europske destinacije, Air Serbia dvaput dnevno leti i na relaciji Beograd-Zagreb, a s novom će linijom za New York zasigurno postati daleko važnijom destinacijom od Zagreba, u kojem sve bitne institucije kažu da im je godinama jako stalo da se i iz Zagreba leti direktno za SAD, i obrnuto, ali, eto, ništa nije učinjeno da se to i dogodi.




Tek je ovih dana, vjerojatno potaknut najavom prvih letova iz SAD-a u Beograd u lipnju, hrvatski veleposlanik u SAD-u Joško Paro otkrio da se »intenzivno razgovara o uvođenju direktne avio linije između SAD-a i Hrvatske«, o čemu, međutim, naše Ministarstvo prometa, Ministarstvo turizma niti državni avioprijevoznik Croatia Airlines, kako su nam odgovorili – ne znaju ništa.


Važni igrači


– Veleposlanstvo je pokrenulo razgovore s važnim igračima kako bismo istražili mogućnosti uspostave direktnih letova za Hrvatsku. To će, između ostalog, zahtijevati i izradu nezavisne studije isplativosti takvog projekta, koja bi mogla potvrditi interes putnika i odgovoriti na pitanje je li takvo nešto isplativo za kompaniju koja bi letove obavljala. Učinit ćemo sve ne bismo li ostvarili tu ideju, kazao je Paro prije nekoliko dana, ne otkrivajući s kojim se »igračima« pregovara. Razgovori s mogućim partnerima koji bi letjeli iz SAD-a, dodao je Paro, nisu potaknuti polijetanjem Air Serbije za New York nego zato što hrvatska Vlada oko toga posljednjih godina nije učinila baš ništa.


I nije, no Zagreb smatra kako nije riječ o njegovom, prije svega političkom propustu, već Air Serbia zahvaliti treba silnom oprostu dugova od strane države. Kako se može čuti, prošle je godine Srbija svojoj kompaniji oprostila gotovo 40 milijuna dolara dugovanja, dok naš Croatia Airlines sva davanja mora podmirivati, a još mu i EU »kreše krila« svojim pravilima. Izvori iz Srbije špekuliraju da je tamošnja vlada Naftnoj industriji Srbije, osim toga, naredila da Air Serbiji prodaje gorivo po upola nižoj cijeni, pa je i to razlog, kaže Zagreb, što Air Serbia može, a mi ne možemo poletjeti preko oceana.


– Tržišna je utakmica iz navedenih razloga neravnopravna, a čak se i srbijanski mediji odnosno javnost, dižu na noge protiv aranžmana s Etihadom. Croatia Airlines, u situaciji u kakvoj jest, nema mogućnosti, prije svega aviona, da bi letjela direktno u SAD, o čemu ne može niti razmišljati jer zbog pravila EU-a kapacitete mora još i smanjivati, kažu nam upućeni u zbivanja na aviotržištu. Croatia Airlines aviona za takve letove, napominju, nema, niti novca da ih nabavi odnosno unajmi, i sve svoje obaveze državi, za razliku od Air Serbije, mora u cijelosti ispunjavati.


Turistički potencijal


Činjenica je, međutim, da je oprost duga Air Serbiji zapravo dio aranžmana Srbije i Etihada, uvjet zbog kojeg je Etihad pristao ući u vlasništvo srbijanske nacionalne kompanije, dotadašnjeg JAT-a. Postavlja se pitanje zbog čega je hrvatska politika, za razliku od srbijanske, sve ove godine sjedila prekriženih ruku i nije činila ništa zbog čega bi postojeći broj turista koji nam dolazi iz SAD-a, od oko 300 tisuća godišnje, povećala.


– Ministarstvo turizma pozdravlja razgovore o direktnoj avionskoj liniji iz SAD-a za Hrvatsku. Direktne avionske linije uvijek su korak naprijed u povećanju broja dolazaka iz dalekih zemalja kao što je SAD. Prošle su godine predstavnici Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice razgovarali s pojedinim avio prijevoznicima iz SAD-a o mogućnosti uvođenja direktnog leta. Zaključak sastanka je bio da će se analizirati projekcija prometa i  tržišta, što ne ovisi isključivo o turističkom prometu između dvije zemlje, kažu u Ministarstvu turizma.


Prema njihovim podacima, turisti iz SAD-a prošle su godine ostvarili 326.013 tisuća dolazaka i 916.098 tisuća noćenja u Hrvatskoj, što je udio od svega 1,14 posto u ukupnom turističkom prometu.


– To predstavlja porast u dolascima od 22 posto, a u noćenjima od 26 posto u odnosu na prošlu godinu, zaključuju u Ministarstvu turizma.


Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture odgovaraju pak kako nisu upoznati s navedenim inicijativama Veleposlanstva Hrvatske u SAD, što je vrlo neobično s obzirom da veleposlanik u SAD-u o tome već razgovara s aviokompanijama. Ističu kako zakonodavni okvir za uspostavu izravnih zrakoplovnih linija između Hrvatske i SAD-a postoji, te da u tom smislu ne postoje prepreke za ostvarivanje takve suradnje.


– Ministarstvo svakako podržava inicijativu uvođenja izravnih zrakoplovnih linija između Hrvatske i SAD, te je u slučaju pojave takve inicijative spremno pružiti potporu za uspostavu istih sukladno svojim nadležnostima.


Nove linije i tržišta


Napose, odgovor Croatia Airlinesa našem listu kaže da u ovom trenutku ne predviđaju uvođenje prekooceanske linije Hrvatska – SAD, što je djelomično uvjetovano njihovim poslovnim i tržišnim usmjerenjem na proširenje mreže letenja u Europi tijekom ove godine, ali i tehničkim ograničenjima. U floti, naime, nemaju dugolinijske zrakoplove.


– Valja napomenuti i to da, zbog procesa restrukturiranja, do kraja 2015. nismo smjeli dodati niti jedno novo sjedište u avionu, štoviše, morali smo naše kapacitete smanjiti za jedan Airbus 320. Međutim, Croatia Airlines kontinuirano radi na poboljšanju usluge putnicima, kao i na ispunjenju svoje misije povezivanja Hrvatske s europskim i svjetskim odredištima, u suradnji s našim partnerima iz Star Alliancea, s kojima povezujemo više od 1.300 odredišta iz 192 zemlje svijeta, zaključuju u nacionalnoj aviokompaniji. Konkretno, Croatia Airlines je tijekom prošle godine dodatno unaprijedila suradnju s kompanijama Air Canada i Singapore Airlines po modelu ‘code share’, čime su putnicima osigurani povoljni uvjeti letenja prema dalekim odredištima. Kako bismo adekvatno odgovorili na tržišnu potražnju, kontinuirano razmatraju, kažu, i otvaranje novih linija i novih tržišta, osobito tijekom ljetne sezone. Realizacija uvođenja dugolinijskog prometa uvelike ovisi o daljnjem razvoju Croatia Airlinesa, odnosno o pronalasku strateškog partnera koji bi dodatno omogućio rast i osnažio našu kompaniju, zaključuju.