ZAGREB Smanjivanje kredita državi nije osveta ili ucjena zbog konverzije kredita iz »švicaraca« u eure, nego bi se takva mjera mogla dogoditi naprosto zato što su banke već sada previše izložene prema proračunu. Tako moguće smanjivanje kreditiranja države tumači nekoliko naših sugovornika iz bankarskih krugova koji vode neke od većih domaćih banaka, te dodaju da su svi zaboravili da banke u EU imaju obveze izvještavati Europsku centralnu banku o stanju svog kreditnog portfelja. 

Poslovna logika 

Ti izvještaji, tvrde naši izvori, pokazuju da je bankarski sektor u Hrvatskoj već na gornjoj granici izloženosti prema javnom sektoru, odnosno središnjoj državi, javnim poduzećim i socijalnim fondovima, te da je pitanje koliko će banke tu zaduženost moći povećavati u sljedećoj godini. Čistom poslovnom logikom objašnjava se i nedavna odluka banaka da ne sudjeluju u kupnji trezorskih zapisa, jer su kamate koje je država nudila bile nekoliko puta manje od kamata na tržištu novca. 

Ponašanje banaka kad je u pitanju kreditiranje države, priznaju naši sugovornici, ovisit će i o odlukama njihovih banaka matica u Austriji i Italiji. No, uvjereni su da prostora za kredite u onoj količini koliko će ih država trebati, a to je barem 1,5 milijarda kuna mjesečno, u sljedećoj godini neće biti. 

Zanimljivo je da podaci HNB-a pokazuju da je u lipnju ove godine središnja država kod banka bila zadužena 50,6 milijardi kuna, što je 18,2 posto kreditnog portfelja banka i da je zaduženje smanjeno za 2,5 postotna poena u odnosu na kraj prošle godine. No, tomu treba dodati i zaduženja svih poduzeća i fondova koji su pod kapom države. 

Ukoliko domaće banke »zatvore pipu« državi teško će se proračun zaduživati i na inozemnom tržištu, pogotovo što se ionako očekuje rast kamata, pa bi u slučaju takvog raspleta država bila osuđena ili na pomoć MMF-a ili na opciju za zamrzavanjem uplata u drugi stup, procjenjuju pojedini bankari. Iako tvrde da odluku o financiranju države u budućnosti nikako ne treba povezivati sa sukobom oko švicaraca, ipak ističu da će prava nesigurnost u Hrvatskoj koja je po njihovom mišljenju vidljiva kroz odluku o švicarcu, svakako utjecati i na inozemne investitore kad će odlučivati o kreditiranju Hrvatske. 

Ustavna tužba 

Što se tiče tužbe Ustavnom sudu, iz bankarskih krugova napominju da oni puno više očekuju od arbitraže kad su u pitanju bilateralni ugovori, jer ti ugovori dopuštaju eksproprijaciju investitora, ali uz nadoknadu štete. Na pitanje o ustavnoj tužbi banaka zbog konverzije kredita, ministar financija Boris Lalovac jučer je ponovio da država ima više planova ali da treba pričekati odluku Ustavnog suda.

– Ne želimo ugroziti ni bankarski ni financijski sustav, već samo te kredite svesti na razumnu mjeru, rekao je Lalovac. Prestanak davanja kredita državi ne bi, po njegovom mišljenju, bila pametna ideja jer bi ugrozila poslovanje banaka.

– Država ima instrumente i, bude li potrebno, reagirat će. Ucjene neće pomoći, poručio je Lalovac.