Za uvod na ovom mjestu valja napomenuti da zbrinjavanje otpada spada među najunosnije poslove, zbog čega se za njega nerijetko otimaju ljudi i organizacije koje svrstavamo pod zajednički nazivnik – organizirani kriminal. Najizraženiji primjer spomenutog imamo u susjednoj Italiji. Dakako, namjera ove napomene nije insinuirati da se otpadom u Hrvatskoj također bave pripadnici organiziranih kriminalnih skupina. Takvo što nikad nije dokazano. Ističemo to jer slične kuloarske insinuacije prate rad poduzetnika Petra Pripuza, zbog toga što se njegov brat Zoran Pripuz početkom prošlog desetljeća našao na optuženičkoj klupi na poznatom suđenju takozvanoj »zločinačkoj organizaciji«.

Na tom suđenju Zoran Pripuz je pravomoćno oslobođen, ali stigma »organiziranog kriminala« do današnjeg dana prati njegovo prezime. Poduzetnik Petar Pripuz u svom poslu nerijetko se zbog toga susretao s problemima, iako je, tvrde upućeni, riječ o jednom od najsposobnijih i najinteligentnijih privatnih poduzetnika u Hrvatskoj.

Odlagališta smrde

Tvrtke Petra Pripuza – CE-ZA-R i Održivi razvoj d.o.o. – potpisale su, dakle, 27. studenog prošle godine ugovor sa Zagrebačkim Holdingom prema kojem se imaju pobrinuti za »usluge zbrinjavanja svih vrsta otpada, osim miješanog komunalnog otpada«. Ovim poslom, inače, jedno od poduzeća Petra Pripuza bavi se i u Jastrebarskom, gdje je aktualni ministar Zmajlović svojedobno obavljao poslove direktora lokalnog komunalnog poduzeća – čak i za vrijeme civilnog vojnog roka – te dužnost gradonačelnika. Ugovor Pripuzovih poduzeća sa Zagrebačkim holdingom u posjedu je našeg lista, a težak je 7,74 milijuna kuna. Toliko je Zagrepčane koštalo što se tvrtka Petra Pripuza četiri mjeseca brinula za njihov krupni otpad.

Ugovoru je prethodio niz događaja koji su, rekosmo, Pripuzu otvorili prostor za posao. Najprije je, u veljači prošle godine, Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode uputila nadležnim službama poziv za izvanredni koordinirani nadzora na odlagalištu otpada »Prudinec – Jakuševec«. Ministarstvo je to učinilo »zbog višekratnih višekratnih prijava Zagrepčana na neugodne mirise«. Takve pritužbe, inače, građani kvartova koji okružuju Jakuševac podnose već desetljećima. Odlagališta otpada – ne samo ono zagrebačko – naprosto smrde.

  Nakon obavljenih nadzora Inspekcija zaštite okoliša pri Zmajlovićevom ministarstvu donijela je rješenje koje je na snagu stupilo 21. listopada prošle godine, a kojim je na odlagalištu Prudinec-Jakuševec zabranjeno odlaganje svih vrsta otpada, osim miješanog komunalnog otpada.

  – Ovo je nastavak akcije »Velika čistka« koju provodimo s krajnjim ciljem uspostave održivog sustava gospodarenja otpadom kroz dosljednu primjenu zakona. Rješenja o zabrani rezultat su pojačanih nadzora nad svim dionicima u sustavu gospodarenja otpadom koje naša inspekcija provodi od početka ove godine. Kriteriji kojima se tijekom nadzora inspekcija vodila su: provjera je li ishođena valjana dozvola za gospodarenje otpadom te je li rad odlagališta i komunalnih poduzeća usklađen s tim dozvolama i relevantnim pravilnicima; je li započela sanacija odlagališta te provjera udjela odloženog miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta otpada, izvijestilo je Zmajlovićevo ministarstvo.

Ambicije C.I.O.S. Grupe

Zagrebački holding zbog te zabrane građane je pozvao da se na neko vrijeme suzdrže od odlaganja krupnog otpada, ali gradske ulice brzo su bile zatrpane otpadom. Na ovom mjestu valja napomenuti da zabranom koju je ministarstvo propisalo nije uklonjen problem zbog kojeg su »Zmajlovićevi inspektori« prvotno krenuli na posao. Odlagalište, naime, još uvijek smrdi kao kuga, budući da smrad izaziva upravo miješani komunalni otpad, koji je ministarstvo dozvolilo odlagati. Zakonski razlozi za zatvaranje odlagališta kad je krupni otpad u pitanju nađeni su, dakako, s lakoćom, jer Grad Zagreb na čelu s Milanom Bandićem godinama nije poduzimao mjere koje bi gradskom komunalnom poduzeću omogućile da odlaganje svih vrsta otpada drži u zakonskim okvirima. Zmajlovićeva prethodnica na čelu ministarstva, a danas čelnica stranke ORAH Mirela Holy, na zabranu odlaganja krupnog potpada na Jakuševcu reagirala je priopćenjem, kojim je dala do znanja da je »nejasno zbog čega se akcija ‘Velika čistka’ provodi baš na odlagalištima Prudinec-Jakuševec, Koprivnica, Zaprešić, Pazin i Trogir, a ne na cijelom nizu drugih odlagališta od kojih su mnoga u daleko gorem stanju od spomenutih«.

  – Nakon neuspjelih pokušaja Zagreba da glomazni otpad zbrine na susjednim odlagalištima, u javnosti je obznanjeno da će posao gospodarenja glomaznim otpadom preuzeti C.I.O.S. Grupa. U sastavu Grupe nalazi se cijeli niz tvrtki čiji je posao do sada najvećim dijelom bio vezan uz gospodarenje i obradu posebnih kategorija otpada. Iz preuzimanja tvrtki koje se bave gospodarenjem komunalnim otpadom postale su očite ambicije Grupe da uđe i u poslove gospodarenja komunalnim otpadom. Takvo je rješenje, vidljivo je, potpuno prihvatljivo i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, koje je nakon entuzijastičnog početka drastično usporilo akciju ‘Velika čistka’, iako je od oko 300 odlagališta u Hrvatskoj do sada sanirano ili je u procesu sanacije tek nekih stotinjak odlagališta.

Naglašavamo da se deponij Prudinec-Jakuševec ubraja među stotinjak saniranih odlagališta, odnosno da postoji cijeli niz odlagališta na kojima je stanje daleko gore od onog na ovom deponiju. Zbog svega navedenog smatramo da postoji opravdana sumnja da se usklađenim operacijama resornog Ministarstva i Grada Zagreba na ‘mala vrata’ otvara put za ulazak C.I.O.S. grupe u poslove gospodarenja komunalnim otpadom u najvećem gradu Hrvatske. Sam vlasnik tvrtke Petar Pripuz javno je u intervjuu izrazio veliko zadovoljstvo suradnjom s resornim ministrom Mihaelom Zmajlovićem, što začuđuje jer bi ministar trebao biti jako nezadovoljan netržišnim sustavom gospodarenja posebnim kategorijama otpada od kojeg C.I.O.S. grupa, zahvaljujući svojem gotovo monopolističkom položaju, već godinama jako dobro živi, istaknula je u priopćenju bivša ministrica Holy.

»Velika čistka«

U isto vrijeme, u zagrebačkom poduzeću Čistoća spekuliralo se da će Pripuz potpisati još jedan, četverogodišnji ugovor s Holdingom, vrijedan više desetaka milijuna kuna. Natječaj je raspisan, ali je nešto kasnije poništen. Poduzeće Petra Pripuza ugovorom se obavezalo da će o krupnom i posebnim vrstama otpada brinuti do 18. travnja ove godine, nakon čega će po svemu sudeći privatnici ponovo dobiti ugovore za zbrinjavanje spomenutih vrsta otpada. Naši izvori u Čistoći uvjereni su da će natječaj ponovo dobiti Pripuzovo poduzeće. Bivša ministrica zaštite okoliša za naš list danas kaže da je formalni razlog zabrane odlaganja odpada – osim miješanog komunalnog otpada – na zagrebačkom odlagalištu »prilično diskutabilan«.

  – Program »Velike čistke ministarstvo je provodilo na ciljanim deponijima koje nisu najgore lokacije u Hrvatskoj. Imate cijeli niz deponija koje uopće nisu krenule u proces sanacije, gdje se otpad koji je u Zagrebu zabranjeno odlagati doslovno odlaže na ledinu. Takvi deponiji nisu zatvoreni, niti su uključene u akciju resornog ministarstva. Imate preko 300 deponija, od kojih barem stotinu nema niti sanacijski program. Ne vidim logiku da se »dlaka u jajetu« traži na odlagalištima koja su provela sanaciju. Ne znam na temelju čega su definirali prioritete i to je ono što jako dovodi u sumnju ovu akciju, kaže Mirela Holy.

  Poduzetnik Petar Pripuz, dakako, zadovoljan je dobivenim poslom, kao i radom ministra Mihaela Zmajlovića.

  – CIOS grupa je prepoznala svoj interes u komunalnom otpadu, a ne samo u metalnom koji smo dosad radili. Što se poduzeća CE-ZA-R tiče, mi imamo opremu i sve što je potrebno za zbrinjavanje, odnosno recikliranje onih vrsta otpada koje se na Jakuševcu ne smiju odlagati. Ministarstvo je moralo postupati po zakonu. Oni mogu otvoriti odlagalište i reći: evo odlažite to nezakonito, kaže Pripuz.

Pripuzu Zmajlović bolji

Poduzetnik ističe i da je Mihael Zmajlović daleko bolji ministar, nego što je to bila Mirela Holy.

  – Kad je imenovana za ministricu mi smo joj se predstavili i čestitali. Rekli smo joj da zapošljavamo 200 ljudi, da imamo investiciju u pogon za reciklažu u Sisku ali ona nas nije željela primiti, kaže poduzetnik. Upitan što njegovo poduzeće radi s krupnim zagrebačkim otpadom, Pripuz ističe da se taj otpad u potpunosti reciklira. Poduzetnika smo pitali i je li istina da je financirao predizbornu kampanju Mihaela Zmajlovića u vrijeme dok se ovaj natjecao za gradonačelnika Jastrebarskog, što je svojedobno otvorenim pismom prigovorila grupa građana Jastrebarskog. Pripuz je odgovorio da Zmajlovića nikad nije financirao, a istu optužbu demantirao je i sam ministar. U kratkom razgovoru Pripuzu smo na koncu postavili pitanje bi li kao poslovan čovjek, da se nađe na mjestu ministra Zmajlovića i gradonačelnika Bandića, i on otvorio nekom prostor da ubire profit koji bi mogao pripasti u zajedničku kasu svih građana.

  – Naravno da ne bih pustio da netko drugi ubire profit, iskreno je odgovorio Pripuz, napominjući kako ne bi želio da se ova njegova tvrdnja nađe u naslovu teksta. Pripuza smo pitali i kako objašnjava činjenicu da je u Zagrebu i još na četiri mjesta naložena zabrana odlaganja krupnog i drugih vrsta otpada, dok u Hrvatskoj postoji oko dvije stotine odlagališta koja ne ispunjavaju ama baš nikakve uvjete za odlaganje istih vrsta otpada, pri čemu se taj otpad svejedno neometano odlaže.

  – To je pitanje za Zmajlovića, odgovorio je kratko poduzetnik.

  Pitanja smo, dakako, uputili i Zmajlovićevom ministarstvu. Jedno od pitanja je glasilo: »Prema kojim kriterijima su zatvarana odlagališta za neke vrste otpada, među kojima su se, primjerice, našli Zagreb i Koprivnica, odnosno zašto su neka odlagališta ocijenjena neodgovarajućima, dok u isto vrijeme postoji više desetaka odlagališta koja ne ispunjavaju niti minimalne uvjete za odlaganje otpada, a još uvijek su u funkciji?«

  – Kriteriji kojima se tijekom nadzora inspekcija vodila su: provjera je li ishođena valjana dozvola za gospodarenje otpadom te je li rad odlagališta i komunalnih poduzeća usklađen s tim dozvolama i relevantnim pravilnicima, je li započela sanacija odlagališta te provjera udjela odloženog miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta otpada, glasio je odgovor ministarstva. U neugodnom telefonskom razgovoru koji smo vodili sa Zmajlovićevom osobom od povjerenja, glasnogovornicom Dijanom Sušec, dobili smo pak ovakvo obrazloženje: »Iz vaših pitanja vidim da postavljate tezu da je do zabrane odlaganja otpada na zagrebačkom odlagalištu došlo da bi se pogodovalo privatnom poduzetniku. Odlučno odbijam da smo zatvarali samo odlagališta na kojima postoji privatni interes i ona su aposolutno neutemeljena. Kriteriji kojima se vodi inspekcija jasni su i transparentni, a u njih spada provjera da li je odlagalište otvoreno s pravilnicima, da li je počela sanacija, jesu li ishođene valjane dozvole za obavljanje djelatnosti odlaganja. Isto tako, inspekcija je gledala da li za određene vrste otpada postoje uobičajeno dostupni način zbrinjavanja.«

Na »mala vrata«

Na pitanje zašto je za određene vrste otpada zatvoreno samo pet odlagališta, dok u isto vrijeme inspekcija ne zatvara na desetke odlagališta gdje su uvjeti daleko ispod onih koje ima, primjerice, zagrebačko odlagalište nismo dobili uvjerljiv odgovor. Iz ministarstva su nam odgovorili i da na odlagalištima koje je inspekcija posjetila »nije dozvoljeno odlaganje nikakvog drugog otpada, osim miješanog komunalnog otpada«.

  – Zbrinjavanje otpada za koje je odlaganje zabranjeno dužni su osigurati preko ovlaštenih tvrtki na način propisan zakonom. Glomazni otpad sadrži mnoge korisne komponente koje se mogu iskoristiti, a isto tako mogu sadržavati i opasne komponente. Niti jednom niti drugom nije mjesto na odlagalištu otpada, stoji u jednom od odgovora ministarstva.

Resorno ministarstvo pitali smo i kad su se stekli uvjeti za zatvaranje odlagališta za neke vrste otpada, na što smo informirani da odluku o tome donosi Inspekcija zaštite okoliša. U zaključku nam, dakle, valja podvući da je sve počelo s navodnim prijavama građana na smrad odlagališta Jakuševac, a završilo zabranom odlaganja krupnog i drugih vrsta otpada, osim miješanog komunalnog otpada. Problem smrada, dakle, nije riješen, ali postupkom Zmajlovićevog ministarstva otvoren je put privatnom kapitalu prema vrlo unosnim poslovima.