Prezaduženi

BLOKIRANI TRAŽE SPAS Pred osobnim bankrotom 962 građana. Dužni su gotovo 596 milijuna kuna

Jagoda Marić

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

U Rijeci je zahtjev za izvansudski sporazum s vjerovnicima podnijelo 45 građana s prijavljenim dugom od 14,2 milijuna kuna, što znači da su u prosjeku dužni više od 315 tisuća kuna. Najviše zahtjeva je u Zagrebu – 524 (257 milijuna kuna), no to je sveukupno tek 0,3 posto svih blokiranih u Hrvatskoj



ZAGREB  Nakon tri i pol godine primjene Zakona o stečaju potrošača, koji je zamišljen kao mehanizam u kojem se blokirani građani u dogovoru s vjerovnicima rješavaju svojih dugova i nakon određenog vremena imaju čiste račune, pokazuje se da taj model koji je sličan onome u većini zemalja EU-a u Hrvatskoj nije prihvaćen i da blokirani građani nisu spremni rješavati svoje dugove. Iako se u tom razdoblju broj blokiranih građana cijelo vrijeme kreće iznad 300 tisuća, a sada je gotovo dosegnuo 330 tisuća, dok su njihovi  ukupni dugovi veći od 42 milijarde, pokušaj dogovora s vjerovnicima kroz izvansudski sporazum, što je institut koji svi građani mogu pokrenuti prije samog stečaja, zatražila su tek 962 građana. To znači da je u 18 mjeseci tako svoje dugove, kroz dogovor s vjerovnicima, pokušalo riješiti oko 0,3 posto svih blokiranih u Hrvatskoj. 


Izdano 628 potvrda


Prema podacima Fine, dosad je izvansudski sporazum s vjerovnicima postiglo tek 15 građana, što znači da su se mimo suda kroz savjetovališta dogovorili o otplati ili oprostu duga. 


No, i od tih 15 građana, tek je jedan uspio sklopiti sporazum sa svim vjerovnicima kojima je bio dužan, a iz Financijske agencije pred čijim su savjetovalištem sporazumi sklopljeni ističu da izvansudski sporazum sklopljen između potrošača i vjerovnika ima učinak izvansudske nagodbe i predstavlja ovršnu ispravu te nema pravnog učinka na one vjerovnike koji ga nisu sklopili.




– U slučajevima kada izvansudski sporazum nije sklopljen sa svim vjerovnicima, posrednik u savjetovalištu će potrošaču, uz sklopljeni izvansudski sporazum, izdati i Potvrdu o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Izdana potvrda vrijedi tri mjeseca od dana izdavanja te ne obvezuje potrošača da pokrene postupak stečaja potrošača pred nadležnim općinskim sudom – pojašnjavaju iz Fine. Takvih je potvrda u godinu i pol Fina izdala 628, pokazuju njezina izvješća.  Iz Fine upozoravaju da u slučaju kad potrošač sklopi sporazum samo s dijelom vjerovnika, pa nakon toga pokrene stečajni postupak  pred sudom, vjerovnici s kojima je pred savjetovalištem sklopio izvansudski sporazum, u postupku pred sudom sudjeluju u onom iznosu za koji je izvansudski sporazum sklopljen. 



S obzirom na slab odaziv na Zakon o stečaju potrošača, pitali smo nekadašnjeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića, u čijem je mandatu zakon donesen, je li propala mjera od koje se dosta očekivalo. On napominje da je riječ o potpuno novom institutu koji je donesen nakon desetljeća rasprave i koji su u tom trenutku osim Hrvatske  imale samo još dvije zemlje EU-a. 


– Možda je stvar u tome da građani ne vide sve prednosti koje on nosi, možda iz nekog razloga zaziru od tog postupka. Uz to bi možda nakon godine i pol trebalo analizirati treba li zakon i neke izmjene, jer mi smo zakon gradili od nule, samo na osnovi iskustva drugih zemalja. Treba vidjeti bi li nešto pomogle i promjene zakona – poručuje Miljenić.



Iako je dosad u savjetovalištima Fine izdano ukupno 628 potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma, prema podacima objavljenim na e-oglasnoj ploči sudova, pred sudovima je do sada doneseno ukupno 61 rješenje o otvaranju, odnosno rješenje o otvaranju i zaključenju postupka stečaja potrošača. To bi značilo da je tek u svakom desetom slučaju kad nije postignut sporazum pred sudom, potrošač zatražio osobni bankrot pred sudom i da je on i otvoren te da je sud donio rješenje.


 


Postupak stečaja


Iz Fine napominju da je razlog za takvu razliku vjerojatno u tome što ostali potrošači, koji se nisu uspjeli nagoditi izvan suda, uopće nisu pokrenuli postupak stečaja potrošača pred sudom ili im još nije isteklo tri mjeseca od dana izdavanja potvrde pa će tek pokrenuti postupak stečaja potrošača. Moguće je i da su neki od tih potrošača pokrenuli postupak pred nadležnim općinskim sudom te čekaju odluku suda o odbacivanju prijedloga ili otvaranju postupka stečaja potrošača, pretpostavljaju iz Fine. 


Podaci Fine otkrivaju nešto i o građanima koji su podnijeli zahtjev za izvansudsku nagodbu. Učinila su to 962 građana u cijeloj Hrvatskoj čiji je ukupan dug gotovo 596 milijuna kuna, što znači da je njihov prosječan dug oko 620 tisuća kuna, što znači da se na taj potez nisu odlučili građani koji duguju desetak ili dvadesetak tisuća kuna. U Rijeci je zahtjev podnijelo 45 građana s ukupno prijavljenim obvezama od 14,2 milijuna kuna, što znači da su u prosjeku dužni više od 315 tisuća kuna. Ipak, najviše zahtjeva podneseno je u Zagrebu, čak 524, a ukupan dug je  257 milijuna kuna.